Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton (1642.-1727.) jedan je od najznačajnijih znanstvenika u povijesti. Čuven je zbog svog revolucionarnog rada kojim je uspostavio tri zakona gibanja i zakon gravitacije. No neobična osobna uvjerenja tog legendarnog znanstvenika manje su poznata. Osim svojih doprinosa matematici i fizici, Newton je gajio snažan interes za alkemiju i okultizam. Štoviše, pokušao je predvidjeti “smak svijeta” na temelju svojih tumačenja biblijskih tekstova, piše dnevno.hr.
Newtonove apokaliptične spekulacije, nedavno istaknute na Sveučilištu King’s College u Halifaxu, uključuju reference na mogući događaj koji će promijeniti svijet oko 2060. godine. Zapravo, on nije predvidio doslovnu apokalipsu, nego je spominjao “kraj jedne ere”.
Tumačenje biblijskih kodova
Newton je u svojim izračunima predvidio povratak Krista i novu eru globalnog mira. Njegovo predviđanje o 2060. bilo je napisano na komadu papira usred njegovih proračuna o drugim temama. U toj bilješci proučio je “2300 proročkih dana” i naveo događaje poput pada Jeruzalema, vladavine pape Grgura VII. (1020.-1085.) i simbole poput “malog roga”.
Njegovi zapisi sugeriraju duboko zanimanje za tumačenje proročanskih kodova iz Biblije, s ciljem da se točno odredi ono za što je vjerovao da bi moglo označiti značajnu povijesnu promjenu. No, čuveni znanstvenik imao je pomiješane osjećaje o dijeljenju svojih apokaliptičnih izračuna.
Iako je izračunao različite datume, Newton nije u potpunosti podržavao praksu predviđanja posljednjih vremena, upozoravajući da će neuspjela proročanstva diskreditirati vjerska učenja: “Ovo spominjem ne kako bih ustvrdio kada će biti vrijeme kraja, nego kako bih zaustavio nepromišljena nagađanja maštovitih ljudi, kad god njihova predviđanja iznevjere”.
Ekscentričan genijalac
Newtonovi nekonvencionalni interesi nadilazili su religijske spekulacije. U svoje slobodno vrijeme bavio se alkemijom – srednjovjekovnim vjerovanjem usmjerenim na pretvaranje osnovnih metala u zlato – i provodio eksperimente koji bi se prema današnjim standardima smatrali čudnim, ako ne i alarmantnim.
U jednom je incidentu zabadao igle oko očiju kako bi promatrao učinke na svoj vid. Bio je toliko ekscentričan da je jednom prilikom prijetio da će zapaliti majčinu kuću. Newtonovo nasljeđe ostaje jedno od neusporedivih znanstvenih postignuća u kombinaciji s ekscentričnim osobnim težnjama. Kako objašnjava povjesničar znanosti Stephen D. Snobelen, Newton je predvidio eru u kojoj će “Babilon pasti, a pravo Evanđelje ustati”, predviđajući moralnu obnovu, a ne doslovnu apokalipsu.
Newtonov vlastiti oprez u pogledu predviđanja određenih datuma ipak bi uskoro mogao biti zanemaren. Kako se 2060. približava, svijet će s velikim iščekivanjem opažati hoće li njegov vizionarski datum ostati simbol promjene ili će se i on pridružiti “maštovitim ljudima” na koje je upozoravao.