Tek 619 maraka. Toliko će u ovoj godini iznositi najniža plaća u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Odluka je to federalne Vlade, a priča o minimalnoj plaći od 1000 KM pala je u vodu. No, sudeći prema mišljenju stručnjaka, ovakav potez uopće nije iznenađujući. Minimalac je rezultat redovitog usklađivanja, gdje se prate rast BDP-a i indeks potrošačkih cijena.
Razlike i rješenja
Radnici na minimalcu su nezadovoljni. Ali, nezadovoljni su i poslodavci. Ovom odlukom došlo je do povećanja najniže plaće samo za 23 KM. Iz Udruge poslodavaca ističu kako to nije dovoljno uzimajući u obzir rast cijena namirnica, ali i to da je cijela priča bila samo političko prepucavanje. - Ovo je sramotna odluka. Od ovog nema ništa zbog toga što se vladajuće stranke između sebe nisu dogovorile - istaknuo je u izjavi za RTV Slon Selmir Šljivić, predsjednik Skupštine Grupacije poslodavaca Tuzlanske županije. Kao privremeno rješenje poslodavcima je ostavljena mogućnost da radnicima isplate 2500 KM neoporezivo do kraja lipnja, dok je, s druge strane, minimalac u Republici Srpskoj, odlukom entitetske Vlade, povećan na 900 KM. Niske plaće u BiH dovele su do velikog odljeva radne snage iz zemlje te sve težeg pronalaska odgovarajućeg kadra. Poslodavci su napokon počeli shvaćati kako moraju podizati plaće ako žele zadržati radnike, u suprotnom, slijedi ključ u bravu mnogim tvrtkama i tvornicama. Prema podacima, prosječna mjesečna neto plaća za studeni prošle godine u Federaciji BiH iznosila je 1310 KM i nominalno je viša za 1,9 posto, a realno za 2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno je viša za 12,8 posto, a realno za 12,7 posto. Analiza podataka u studenome prošle godine u odnosu na listopad pokazuje kako je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala - za 5,4 posto. U tom sektoru neto plaće konačno su premašile iznos od 1000 KM i iznosile su 1035 KM. U odnosu na prosjek iz 2022. godine ovo je rast od čak 20,2 posto, što se mora pohvaliti kao značajan napredak, piše biznisinfo.ba. Podsjećaju kako su pojedini veliki trgovinski lanci u BiH u posljednje vrijeme značajno unaprijedili položaj svojih radnika. Rast je također zabilježen u prerađivačkoj industriji za 4,3 posto i djelatnosti informacija i komunikacija za 3,8 posto (u odnosu na prethodni mjesec). U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribolova - za 2,6 posto, djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša - za 1,5 posto i djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite - za 1 posto.
Izmjene zakona
Usvajanje Zakona o povećanju minimalne plaće iz prethodne godine prebačeno je u ovu. Samim time je i Zakon o fiskalizaciji na čekanju. Prognoze nisu optimistične jer je očito da ni ova godina neće biti dovoljna za usvajanje ključnih rješenja. Iako je Savez samostalnih sindikata na čelu sa Selvedinom Šatorovićem još na početku prethodne godine jasno rekao da neće odustati dok se prvenstveno Zakon o minimalnoj plaći ne usvoji na federalnoj razini, do kraja godine obećanja su ostala pusta. Šatorović tvrdi kako se nije odustalo, nego samo prolongiralo. Do kada, nije znao reći. - Vlada je primijenila jedan drugi modalitet u smislu trenutačno povoljnijeg rješenja za poslodavce. Samim time i za radnike u smislu povećanja minimalne plaće, gdje je omogućeno da svaki poslodavac podigne plaću za 420 KM bez davanja bilo kakvih obveza - rekao je Šatorović za BHRT. Rješenje, kao utješna nagrada građanima, ako poslodavci budu željeli, počet će se primjenjivati od siječnja i trajat će idućih šest mjeseci. Ekonomisti navode da rješenje nije loše, ali da se nitko u ovoj državi ne može osloniti na slobodnu volju poslodavaca. - Mislim da u ovoj godini neće biti fiskalnih reformi, odnosno da se sve to prenosi na 2025., potencijalno i 2026., ako se planira da Porezna uprava adaptira svoje sustave za nekih 6 - 12 mjeseci - ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Zastupničkom domu FBiH. A ružičasto nam se, očito, ne piše, dok se čeka dogovor nadležnih i neka bolja rješenja, trend odlazaka iz BiH se nastavlja.