Od početka godine spriječen je uvoz pola tone jagoda iz Albanije zbog utvrđenog povećanog sadržaja pesticida. Kako su javili iz Inspektorata RS-a, laboratorijskom analizom utvrđena je prisutnost pesticida iznad vrijednosti propisanih pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i na njoj.
Pošiljka je po naređenju inspektora uništena pod nadzorom. U ovoj godini do sada je zabranjen uvoz za više od pet pošiljki jagoda podrijetlom iz Albanije zbog povećanog sadržaja pesticida. Na listi zabranjenih proizvoda u BiH našlo se i 4000 kilograma sjemena soje koje također nije ispunjavalo uvjete.
- Utvrđeno je da je klijavosti ispod minimalno propisane za kvalitetu sjemena te je rješenjem republičkog fitosanitarnog inspektora uvozniku zabranjen uvoz i naložen povrat pošiljatelju ili uništavanje - stoji u priopćenju fitosanitarne inspekcije Republike Srpske. Ranije je zabranjen uvoz krumpira iz Egipta, mandarina iz Hrvatske…
No, pitanje je koliko voća i povrća kontaminiranog na kraju ipak, unatoč svim provjerama, završi na našim trpezama. Pixsell je napravio infografiku koja prikazuje koliko “vječnih kemikalija” ima u voću i povrću koje jedemo. Inače, PFAS su perfluorirane i polifluorirane alkilirane tvari koje čine više od 4700 kemikalija. To je skupina umjetnih kemikalija u širokoj upotrebi koje se tijekom vremena nakupljaju u ljudima i okolišu.
Poznate su kao “vječne kemikalije” jer su iznimno postojane u našem okolišu i tijelima. Mogu prouzročiti zdravstvene probleme kao što su oštećenje jetre, bolesti štitnjače, pretilost, probleme s plodnošću i rak. PFAS tvari dolaze u voće i povrće preko pesticida kojima se tretiraju. U nordijskim zemljama smatra se da je između 750 i 1200 smrtnih slučajeva svake godine povezano s PFAS-om.
Njihova se količina u voću i povrću u Europskoj uniji u posljednjih 10 godina gotovo utrostručila. Najviše PFAS kemikalija, prema Pixsellovoj grafici, kada je riječ o voću, ima u jagodama, breskvama, marelicama, kruškama, trešnjama, stolnom grožđu, borovnicama, bananama, jabukama i dinjama. Kada je riječ o povrću koje ima najviše PFAS kemikalija, na vrhu ljestvice su krastavci, zatim paprike, patlidžani, peršin, zelena salata, celer, špinat, tikvice, grah i prokulice.
Ako gledamo države podrijetla voća i povrća proizvedenog u EU u kojem je pronađeno najviše PFAS kemikalija, to su Belgija, Nizozemska, Austrija, Španjolska, Portugal, Grčka, Francuska, Češka, Poljska i Njemačka. Od država izvan EU-a najviše je kontaminirano voće i povrće iz Kostarike i Indije.