Sve razine vlasti u BiH izdvojile su čak 4,2 milijarde maraka na socijalna davanja ili oko 33% ukupnih proračunskih rashoda. Podatak je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a odnosi se na 2016, piše Večernji list BiH.
Prema ovim podacima, BiH je u samom vrhu zemalja u cijeloj Europi po izdvajanjima za socijalnu zaštitu. Ipak ovo ne znači da je naša socijalna politika najbolja. Naprotiv, generalna je ocjena mnogobrojnih stručnjaka, ali i samih predstavnika vlasti, da socijalna davanja nisu ciljana i da ne postoje jasni kriteriji.
Loše usmjerena
Više od 25% ove pomoći odlazi u ruke petine stanovništva koje ima dobra primanja i čak spadaju u bogatiji sloj građana. Svjetska banka je više puta naglašavala kako je ovakav sustav neodrživ i stvara ogromno opterećenje proračunima, a da pritom ne ostvaruje cilj – a to je zaštita najugroženijih skupina. Njihov stav je da su ovi pretjerani proračunski troškovi vrlo loše usmjereni jer najveći dio dolazi do bogatijeg sloja stanovništva, dok 20% najsiromašnijih dobiva samo oko 17%.
Cenzusi samo za djecu
Osnovni razlog ove nejednakosti je što se najveći dio socijalnih transfera kod nas dodjeljuje na bazi statusa, a ne na bazi utvrđenoga socijalnog stanja. Zanimljivo je da je država od svih socijalnih transfera jedino naknade usmjerene najugroženijim, a to su stalne i jednokratne novčane pomoći i većina naknada za djecu, uvjetovala imovinskim i dohodovnim cenzusom. Javnost je nedavno ostala šokirana viješću da su trojke izgubile pravo na dječji dodatak zbog 1,05 KM. Naime, u obrazloženju o ukidanju dječjeg dodatka stoji da cenzus za ostvarivanje prava na dodatak za djecu s troje djece iznosi 82,95 KM, a obitelj je po članu imala 84 KM. Točnije otac, koji jedini ostvaruje prihode, ima plaću od 420 KM. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 18,1 posto stanovništva u BiH živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo. To otprilike znači i da je svaki šesti građanin BiH siromašan. BiH je peta po siromaštvu u Europi.