Zbog izrazito visokih stopa inflacije, koje su i dalje prisutne u zemljama Europske unije, Europska središnja banka (ECB) najavila je kako će sutra uvesti još jedno povećanje kamatnih stopa, a sve u cilju borbe protiv inflacije, piše Večernji list BiH.
Usklađivanje
Ova odluka, kao i ona prethodna, zasigurno će imati i utjecaja na Bosnu i Hercegovinu, odnosno visinu kamatnih stopa kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a sve kao posljedica činjenice da se sada očekuje rast Euribora koji se izravno reflektira na poslovanje banaka. Direktor Udruge banaka BiH Berislav Kutle za Večernji list potvrdio je ovu informaciju kazavši kako banke usklađuju kamatne stope s Euriborom te se slijedom toga može očekivati i rast kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom. A kada će doći do novoga usklađivanja u Bosni i Hercegovini, a samim time i rasta kamatnih stopa, pitanje je na koje nema jednoznačnoga odgovora jer je promjena kamata samostalna politika svake banke. Pritom je jasno da banke mogu mijenjati kamate (ako su ugovorile) do visine promjene kamate ECB-a.
U kontekstu visine rasta treba podsjetiti kako je u srpnju ECB prvi put u 11 godina podigao kamatne stope za 50 baznih poena, a time je jedna od glavnih kamatnih stopa povećana na nula jer je do tada dulje vrijeme bila negativna. Očekivanja su kako će ovo novo povećanje kamatnih stopa iznositi 75 baznih poena, odnosno 0,75 posto. Na razini Europske unije i eurozone, godišnja stopa inflacije u srpnju je dosegnula nove rekordne razine. Godišnja stopa inflacije u EU, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u srpnju je iznosila 9,8 posto, što je nova najviša razina otkad je europski statistički ured počeo objavljivati izvješća u 2001. godini. U lipnju je iznosila 9,6 posto. U eurozoni godišnja stopa inflacije bila je u srpnju viša za 0,3 postotna boda, nego u lipnju i iznosila je 8,9 posto, dosegnuvši također novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo pratiti taj pokazatelj 1996. godine.
U BiH je stanje kudikamo gore, pa je tako u srpnju zabilježena rekordna inflacija od 16,7 posto, a posebno značajna povećanja bilježe se u kontekstu cijena prehrambenih proizvoda. Tako su cijene hrane u srpnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 24,7 posto, a porasle su i cijene svih drugih izdataka za kućni proračun - stanovanje i režijski izdaci za 15,4 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 10,4 posto, prijevoz za 34,2 posto... Ipak, niže cijene za 4,7% zabilježene su u odjeljku odjeće i obuće.
Stabilnost KM
Kada je pak riječ o monetarnom sustavu BiH, on je stabilan te nema opasnosti za konvertibilnu marku jer je ona vezana uz euro. Monetarna politika BiH, tj. Centralne banke BiH ogleda se kroz mehanizam valutnoga odbora, a on podrazumijeva da svaka novčanica ili kovanica konvertibilne marke ima svoje potpuno pokriće u EUR-u. Drugim riječima svaka KM ima protuvrijednost u eurima te konvertibilna marka ne može devalvirati u odnosu na euro.
Prema riječima guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine Senada Softića, konvertibilna maraka i bosanskohercegovački monetarni sustav su stabilni i nemamo tu vrstu monetarne inflacije niti se može dogoditi deflacija kada je u pitanju konvertibilna marka. - Tvrdim da je konvertibilna marka stabilna, naš monetarni sustav je stabilan. Mi nemamo tu vrstu monetarne inflacije, ne očekujemo je i neće se moći dogoditi deflacija kada je u pitanju konvertibilna marka - poručio je nedavno guverner Softić.