Nakon što je propao dogovor oko prihvaćanja dokumenta Reformska agenda zbog protivljenja dužnosnika najveće bošnjačke stranke - Stranke demokratske akcije, sve su političke akcije gotovo isključivo povezane s lokalnim izborima, a "važnije" europske teme koje uključuju provedbu teških zadaća ostavljene su nakon listopada, piše Večernji list BiH. U međuvremenu će tek operativne zadaće ispunjavati vlade na svim razinama, ali s mnogo manjom učinkovitosti jer će i parlamentarni život biti pod utjecajem lokalnih izbora. Sljedećih nekoliko mjeseci će, dakle, uz pomicanje temperature na Celzijevoj ljestvici, biti povezano s izbornim procesom, dok bi pak studeni, a osobito prosinac, trebao predstavljati povratak u reformski vlak. Barem tako očekuje predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je najavio u listopadu, odmah nakon lokalnih izbora, novu dinamiku rada institucija vlasti na svim razinama.
Ne ovisi o SAD i EU
- Vidjeli ste što se dogodilo oko Plana rasta. Nemamo ništa od stalnih svađa. Jednostavno, moramo sjesti za stol i kroz Mehanizam koordinacije dogovoriti sve ono što je sporno. Moramo se uključiti u integracijske aktivnosti, i to ne samo financijski. Iako je, naravno, vrlo neodgovorno što smo se tako ponijeli prema obvezama iz Plana rasta. Ima još toga što ćemo već nekoliko dana nakon lokalnih izbora morati pokrenuti kroz institucije na svim razinama vlasti - izjavio je Čović. Naglašava kako nije realno očekivati neku posebno snažnu političku aktivnost tijekom kolovoza, osim, kaže, redovitih poslova. - Morat ćemo utvrditi novu dinamiku rada za izvršnu i zakonodavnu vlast i krenuti u to već nekoliko dana nakon izbora kako bismo sustigli stvari koje su ostale postrani. Posebno kako bismo skrenuli pozornost europskih institucija na ono dobro u BiH. Doći će mnogo novih ljudi u europsku administraciju, morat ćemo ih upoznati s onim što radimo jer slika o nama je prilično negativna. Morat ćemo je mijenjati, a to ne možemo ako ne budemo radili drugačije, bolje. I mislim da će posljednja tri mjeseca ove godine biti jako intenzivna kada su u pitanju zakonodavna i izvršna vlast - kaže Čović. Po njegovim riječima, ne treba previše očekivati od bilo kakvih promjena u SAD-u i EU, uključujući i skori dolazak novih veleposlanika, ali i skorašnje predsjedničke izbore u Americi. - Administracija takvih složenih sustava ne mijenja se promjenom jedne osobe, ma koliko ona bila važna. Ta osoba može manje ili više razumjeti naš ambijent ovdje, ali ništa se bitno neće promijeniti. Mi moramo surađivati i sa sadašnjim američkim veleposlanikom i voditeljem Izaslanstva EU-a, kao i s onima koji dođu nakon njih. Tu ne treba očekivati neke zaokrete. Mi smo ti koji moraju praviti zaokret, razumjeti da je ovo naše društvo, naša domovina i da je svojim radom moramo praviti po mjeri svakog našeg žitelja. A onda ćemo i prijatelje izvana imati uz nas - zaključuje Čović. On je, međutim, još uvijek optimist da je u prosincu moguće doći do dogovora koji bi onda omogućio Mađarskoj, kao zemlji koja trenutačno predsjeda EU-om, da uspije osigurati određivanje datuma, a onda i organiziranje međuvladine konferencije EU-a s BiH. Europsko vijeće je 21. ožujka ove godine dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU-a. Međutim, tri mjeseca nakon tog povijesnog dana državne vlasti nisu načinile iskorak koji bi donio i datum za početak pregovora. Da bi se to ostvarilo, domaće vlasti moraju ispuniti nekoliko zadataka. Vlasti BiH imaju obvezu imenovati pregovarački tim. Ostalo je, među ostalim, donijeti Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o sudovima, Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH. Tome valja pridodati i druge preporuke, poput nove strategije javnih nabava. U razdoblju od 2024. do 2028. godine potrebno je usvojiti novu strategiju javnih nabava. U okviru RTV sustava očekuje se ubrzano rješenje za održivi sustav javnog emitiranja, što je također uvjet na kojemu inzistiraju Europljani.
Kampanja straha i izdajica
Pitanje kojem će se vlasti morati vratiti jest i ono oko Reformske agende. Zbog izostanka kompromisa ova je zemlja ostala bez 70 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan. Nažalost, zbog nedostatka političkog konsenzusa u zemlji prva tranša novca nije isplaćena. Ta Reformska agenda dio je Plana rasta EU-a, ali i integracijskih procesa jer taj novac pomaže da bi zemlja mogla prihvatiti određene standarde te postati dio Unije. Plan rasta Europske unije za zapadni Balkan obuhvaća niz ključnih reformi koje treba provesti. U prvom su planu ekonomske i reforme digitalne te zelene tranzicije. Kod ekonomskih reformi fokus je na privlačenju investicija, poboljšanju poslovnog okružja i modernizaciji ekonomije. Socijalne pak reforme uključuju povećanje socijalne inkluzije, unaprjeđenje obrazovanja i zdravstvenog sustava. Uspostava pravne države također je u vrhu prioriteta, a uključuje ponajprije pravosudne reforme u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i reformu pravosudnog sustava. Administrativne reforme bi pak trebale povećati učinkovitost javne uprave i smanjiti birokraciju. Iako predstavljaju iskušenje, ključno je da sve te promjene budu donesene kroz sustav Mehanizma koordinacije koji će uključiti županije, entitete i državnu razinu vlasti, koje imaju nadležnosti u svim reformskim područjima. No, iznad svega potreban je politički konsenzus, kao i raditi sve suprotno od onoga na čemu mjesecima "jaše" Stranka demokratske akcije - a to je proglašavanje nacionalnih izdajnika kod Bošnjaka, predstavnika "trojke", te stvaranje ozračja straha.