Usklađivanje vanjske politike Bosne i Hercegovine s vanjskom politikom Europske unije jedan je od temeljnih zahtjeva na europskom putu BiH. Tu obvezu BiH je preuzela još potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a iako je od tada prošlo mnogo godina, do spomenutog usklađivanja nije došlo.
Kome uvesti vize
Posebno se to manifestira na pitanju vizne politike koja od početka migrantske krize, a osobito posljednjih mjeseci, dobiva na značaju. Zato su i zahtjevi za ispunjavanje ove obveze prihvaćene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju danas glasniji nego ikada. Ne uskladi li BiH svoju s viznom politikom EU-a, vrlo je moguće da će građanima BiH uskoro biti potrebne vize prilikom putovanja u zemlje schengenskog prostora, ali i ostatka Unije. Ovakva opasnost čini se izvjesnijom, dakle, u razdoblju kada se pojačava sigurnost europskih granica i kada se, zbog situacije na Bliskom istoku, pojačanog priljeva migranata i prijetnji terorističkim napadima, od BiH očekuje da osigura vlastite granice i građanima pojedinih država uvede vize.
Konkretno, od BiH se traži odluka o uvođenju viznog režima prema državljanima Kine, Saudijske Arabije, Turske, Omana, Azerbajdžana, Kuvajta, Rusije i Katara. Vlasnici putovnica iz ovih zemalja ne mogu ulaziti u zemlje EU-a bez odgovarajuće vize, dok u BiH to nije slučaj. Činjenica je da državljani ovih zemalja nisu na vrhu popisa onih iz kojih dolaze ilegalni migranti u BiH pa dalje u Europsku uniju. Taj popis prvenstveno predvode državljani Afganistana, Pakistana, Alžira, Maroka..., ali oni uglavnom ulaze ilegalno izvan graničnih prijelaza, a ne kao turisti s vizama.
Zemlje za koje Bruxelles traži od BiH uvođenje viznog režima Europskoj uniji su sporne iz nekih drugih razloga. Kina zbog brojnosti i straha od nekontroliranog priljeva u EU, Rusija zbog špijunaže i invazije na Ukrajinu, a većina ostalih, uglavnom arapskih država, zbog straha od terorizma. S druge strane, BiH su ove države jako važne, posebno kada se to gleda iz perspektive pojedinih bosanskohercegovačkih naroda. Tako su Srbi jasno stavili do znanja da ni u kojem slučaju neće pristati da BiH uvede vize za ruske državljane. Jednako tako ni Bošnjaci na to neće pristati kada je Turska u pitanju. Zbog sve većeg ekonomskog oslanjanja na Azerbajdžan, Srbi i Bošnjaci protiv su uvođenja viza i za tu državu. Ekonomskim, odnosno turističkim razlozima bošnjački političari pravdaju i inzistiranje na bezviznom režimu s Kuvajtom, Katarom, Omanom, a odnedavno i Saudijskom Arabijom. No, jasno je kako je tu i želja da se održavaju što prisniji odnosi s muslimansko-arapskim svijetom, koji Bošnjaci doživljavaju kao geostrateškog saveznika.
- Bruxelles neće praviti nagle korake kojima bi bio ukinut vizni režim građanima BiH, ali BiH mora uskladiti svoju politiku s EU-om - izjavio je nedavno voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu Johann Sattler.
Sigurnosni problemi
Kada je Srbija u pitanju, problem je i veći jer ta država potporu za status Kosova “kupuje” bezviznim režimom. Tako mnoge zemlje tzv. trećeg svijeta nisu priznale neovisnost Kosova, a Beograd je to nagradio viznom liberalizacijom. Trenutačno Srbija ima viznu liberalizaciju za državljane čak 16 zemalja koji trebaju vize za EU, a za BiH je sporno osam zemalja. Naime, preko Srbije u EU lakše mogu ući i državljani Kirgistana, Bjelorusije, Surinama, Mongolije, Indonezije…
Odnos Europske unije prema ovom pitanju vjerojatno će ovisiti i o problemima koje same članice Unije budu imale s državljanima zemalja s kojima BiH ima bezvizni režim. Pojavi li se neki sigurnosni ili drugi problem za koji se utvrdi da su ga izazvali građani trećih zemalja koji su kao “turisti” ušli u BiH ili Srbiju, mnogo je izglednije da će se restriktivno djelovati i prema ovim zemljama. A to znači ultimativno zahtijevanje usklađivanja vizne politike s EU-om ili uvođenje viza BiH i Srbiji. Takva odluka ne bi pogodila samo one građane BiH koji imaju i drugo državljanstvo, uglavnom hrvatsko.
BiH i Srbija mnogo riskiraju zbog neusklađivanja vizne politike s EU-om