Ako je i bilo neke dvojbe oko toga kako će usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i Svesrpski sabor utjecati na političku situaciju i odnose u Bosni i Hercegovini, sada je sasvim jasno da je posljedica tih aktivnosti djelomična blokada funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti na državnoj razini. Sve ono pozitivno što je do odluke Europske unije o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom postignuto gotovo da je anulirano sada već višemjesečnim prepirkama, uvjetovanjima i blokadama, primarno na relaciji Banja Luka - Sarajevo. Prava je šteta što nije iskorišten pogodan trenutak i pozitivni zamah koji je donijela odluka o otvaranju pristupnih pregovora i što u protekla dva mjeseca nisu usvojeni preostali proeuropski zakoni te druge bitne odluke. Umjesto toga, zemlja je skliznula u novu političku i institucionalnu krizu koja se najjasnije ogleda kroz činjenicu da u Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojena ni jedna značajnija odluka sve do ovog tjedna. Usvajanje državnog proračuna i nekoliko drugih važnih propisa donosi malo optimizma pred uobičajenu ljetnu stanku.
Vijeće ministara BiH, prvenstveno zahvaljujući naporima i energiji predsjedateljice Borjane Krišto, još uvijek funkcionira prilično redovito, iako je primjetno da su i odluke u ovom tijelu vlasti znatno reducirane u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno prvu godinu mandata.
Usvajanje proračuna
Koliko je ozbiljna situacija, najbolje pokazuje podatak da je tek proteklog tjedna realiziran politički dogovor o usvajanju ovogodišnjeg državnog proračuna, iako je to temeljni preduvjet za korištenje sredstava iz Plana rasta, koji je Europska unija odobrila za buduće članice. Dosadašnji europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi za nedavnog posjeta Sarajevu bio je vrlo izravan u prenošenju očekivanja i zahtjeva iz Bruxellesa. Prve tranše od ukupno 1,8 milijardi eura iz ovog paketa, koji je namijenjen BiH, neće stići sve dok se ne usvoji proračun BiH, ali i provedu reforme oko kojih još nema dogovora.
- Spremni smo isplatiti prvu tranšu prije ljetne stanke. Ali za to je potreban proračun - poručio je Várhelyi.
Sad kad je proračun usvojen, postalo je jasno da je to bio preduvjet, ali ne i jedini uvjet za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta. Tri mjere koje nisu prihvaćale vlasti u entitetu Republika Srpska odnose se na uspostavu jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanje neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. U institucijama BiH postojala je nada da će usuglašene mjere, njih 110, biti dovoljne da EU odobri veći dio novca za BiH. No, čini se da od toga za sada nema ništa.
Nedostatak povjerenja
Uz proračun, Europska unija, dakle, očekuje usvajanje još najmanje četiriju reformskih zakona. To su Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakon o sudovima, Zakon o graničnoj kontroli te Izborni zakon.
Među onima koji još uvijek vjeruju u mogućnosti pozitivnog zaokreta politike u BiH je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
- Nakon lokalnih izbora mi moramo snažnije krenuti u reformske procese. Do tada će se završiti i proces uspostave novih institucija Europske unije. Ne smijemo upasti u zamku da se bavimo sami sobom, iako ima puno onih koji bi upravo to htjeli. Uvjeren sam da imamo dovoljno osnova da u listopadu krenemo u intenzivan rad vlasti, a da to tada pokušamo spustiti lopticu, izbjegavati podizanje tenzija - poručuje Čović.
Koliki su izgledi za uspjeh, teško je reći jer razmjena verbalne artiljerije između Banje Luke i Sarajeva ne prestaje. A izborna godina polako se približava vrhuncu. •