Istraga oko terorističkog napada na Policijsku postaju Zvornik nastavlja se, a u javnost dopire vrlo malo pojedinosti. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ističe kako napad predstavlja jasno upozorenje da vlasti moraju puno više pozornosti usmjeriti prema izvoru problema - radikalizmu, a ne tek saniranju posljedica.
Može li se, prema informacijama kojima raspolažete, ovaj napad u Zvorniku povezati s osvetom za uhićenja vehabija u Australiji, izoliranom vehabijskom akcijom u BiH ili pak događajem koji bi mogao imati veze s aktivnostima Islamske države?
- Bilo bi neozbiljno odbaciti ijednu od tih poveznica koje spominjete. Pogotovo ih se ne može sa sigurnošću odbaciti i osobito ne u ovome trenutku dok posebni zajednički istražiteljski tim SIPA-e i Policije Republike Srpske pod nadzorom Tužiteljstva BiH ne završi posao. Možda istraga da i neku novu poveznicu, tko zna. No, bilo bi nemjerljivo važno ako bi se spoznali stvarni motivi toga terorističkoga čina kako bi se otklonile sve špekulacije, a utvrdila puna istina.
Što govore sigurnosni podaci, postoje li nove prijetnje za sigurnost građana i institucija nakon napada u Zvorniku?
- Nakon Zvornika oprez je veći, razumljivo. Vrhovna tijela države su reagirala i normalno je da su posljedične reakcije u fokusu događaja u Zvorniku. Također je istina da prijetnje postoje i od ranije, samo ih je svatko klasificirao ili stupnjevao po svojim mjerilima. Prijetnje su i nakon Zvornika ostale iste, samo je pitanje koliko ćemo ih ozbiljno shvatiti. Zapravo, koliko ćemo ih kao društvo ozbiljno shvatiti i kao društvo nametati imperativ rješavanja.
Za nešto više od mjesec dana dolazi Sveti Otac Franjo. Je li ovim napadom ugrožen ovaj posjet, odnosno kako jamčiti sigurnost građanima u Sarajevu?
- Dolazak pape Franje u Sarajevo je veliki sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu. Takav je od početne spoznaje o njegovu dolasku, a događaj u Zvorniku samo nas je dodatno zabrinuo. Vjerujem da će sigurnosni sustav pružiti pravi odgovor i zaštitu. Također, taj će posjet zahtijevati punu mobilizaciju cijelog potencijala sigurnosnog sustava u BiH koji, opet, podrazumijeva i punu međunarodnu suradnju. I u ovome slučaju jako je važno što su nositelji visokih političkih dužnosti u BiH suglasni u zaustavljanju terorističkih prijetnji.
Jesu li u slučaju napada na policijsku postaju zakazale sigurnosne i policijske agencije u BiH, i kako gledate na inicijative da se sustav centralizira ili pak da se stvaraju entitetske obavještajne službe?
- Mislim da se ne može prihvatiti teza o klasičnom zakazivanju policijskih agencija u slučaju Zvornik, jednostavno jer “ritam” rada tih agencija u tome trenutku nije bio bitno drukčiji od uobičajenog. Treba li on biti bolji? Odgovor je, naravno, da. Isti je odgovor i na pitanje može li biti bolji. Samo što je za takvo što potrebno opredijeljenje u tome smislu, potrebni su volja i odlučnost k punoj koordinaciji i pravodobnoj komunikaciji te povjerenje bez zadrške kada je riječ o borbi protiv ovoga oblika kriminaliteta i ugrožavanja sigurnosti. Kada se to postigne, odnosno digne na višu razinu od dosadašnje, onda je lakše doći i do mogućeg modificiranja sigurnosnog sustava, odnosno njegove prilagodbe novim izazovima. Zbiti glave i naći najbolje rješenje je jedini izlaz, pogotovo jer je opća ocjena da BiH mora pobijediti terorizam. Druge nema.
Koliko je realno velika opasnost od vehabizma u BiH, zar nije bilo dovoljno policijskim i sigurnosnim agencijama, ali i politici da potaknu snažniju borbu nakon autobombe u Mostaru, Zenici, ubojstva obitelji Anđelić, napada na policiju u Bugojnu, trgovački centar FIS Vitez, napada na američko Veleposlanstvo u Sarajevu...?
- Pozdravljam što ste pobrojali sve ili gotovo sve događaje koji su terorističke naravi bez obzira što u formalnom smislu možda nisu tako okarakterizirani. Svojedobno su se bila zaredala i ubojstva policajaca u središnjoj Bosni. I sada kada se sve te događaje poreda, svatko dobronamjeran Bosni i Hercegovini i svakom pojedincu u njoj reći će: pa, previše je. Ali, eto, do Zvornika nije svačija svijest i svačija odgovornost dosezala do točke u kojoj je te događaje trebalo nazivati pravim imenima u vrijeme kada su se događali i spremno se prema njima postavljati. Kolika je opasnost od vehabizma u BiH, kako ste rekli, vrijeme pokazuje. Tu se nema što dodati.
Za jednu ovakvu vehabijsku ‘ofenzivu’ potrebni su novac, logistika, ali i politička potpora. Kakva su objektivno vaša očekivanja, prije svega od bošnjačkih političara, u pogledu obračuna s ovakvim pojavama?
- Ponavljam, to što su vrhovna državna i politička tijela suglasno osudila teroristički čin u Zvorniku, pa ako hoćete i to što je u srijedu u cijeloj BiH bio dan žalosti u povodu terorističkog čina u Zvorniku, barem su ga entiteti proglasili, te što je javno obznanjeno da se BiH treba svim snagama boriti protiv terorizma, od iznimne je važnosti. Sve strukture, pa tako i političke, zajedno i svaka pojedinačno, moraju nastaviti biti dosljedni u tom smjeru. U protivnome, nedosljednost će se prepoznati, a rezultati neodgovornosti će nas sve poraziti. Dobro ste prepoznali važnost političkog utjecaja na borbu protiv terorizma svakoga oblika.
Koliko se bh. državljana nalazi na ratištu na strani ISIL-a u Siriji, ima li povratnika i koliko oni utječu na sigurnost?
- Bez sumnje utječu na sigurnost. Važnija od broja je primjena zakonske legislative u BiH na takve ljude. Sudjelovanje na stranim ratištima je u BiH kažnjivo. U takvoj situaciji na potezu je cijeli naš pravosudni sustav.
U posljednjih dvije godine za kazneno djelo terorizma pravomoćne su presude izrečene trojici u ukupnom trajanju od 16 god. za počinjenje kaznenog djela terorizma. Pravomoćno je osuđen na 15 godina zatvora Mevlid Jašarević za napad na zgradu Veleposlanstva SAD-a. Na 45 godina je osuđen terorist na Policijsku postaju u Bugojnu. Drugostupanjski postupak je u tijeku. Naše agencije i dalje nastavljaju rad na predmetima terorizma, a trenutačno se provode istražne radnje u slučajevima Damaskus 1, 2, 3, gdje već imamo podignutu jednu optužnicu pred Sudom BiH koja se odnosi na kazneno djelo terorizma, javno poticanje na terorističke aktivnosti i novačenje za terorističke aktivnosti. Također, aktivno se prikupljaju podaci o dijelu ove akcije, a koji se odnose na slučajeve vrbovanja naših građana za odlazak u krizna žarišta i zone konflikta, posebice u Siriju.