Pred novo izvješće Europske komisije o BiH, koje je najavljeno za ovaj tjedan, mnogo je kalkulacija o mogućem počinjanju pregovora o pridruživanju BiH Europskoj uniji. Špekuliralo se kako bi nedavni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen mogao otkloniti neke dvojbe, ali se to nije dogodilo, piše Večernji list BiH.
Dinamika i poruke
U svojim istupima tijekom posjeta Sarajevu predsjednica Europske komisije više je govorila o financijskom dijelu odnosa Europske unije s BiH i drugim zemljama potencijalnim članicama nego što je komentirala samu dinamiku pridruživanja.
- Pokazali ste i kroz formiranje vlasti i sve ono što je urađeno u prvoj godini da zemlja može ostvarivati rezultate. Govorim o paketu mjera u oblasti vladavine prava u proteklim tjednima, a sada bi se trebao ostvariti odlučan napredak na realizaciji 14 prioriteta. To će predstavljati napredak na procesu pridruživanja i približiti vas Europskoj uniji. Naša dosadašnja suradnja bila je odlična i nastavit ćemo blisko surađivati. Svima vam je poznato, da biste došli do ovog cilja, BiH treba djelovati jedinstveno i nastupati s jednim glasom i stavom. Mi ne možemo dopustiti nazadak po zajedničkim vrijednostima u bilo kojem dijelu. Govorili ste o ustavnom uređenju, civilnim slobodama. Sve su to temelji Europske unije. Budućnost zemlje je u Europskoj uniji kao jedinstvena, ujedinjena i suverena zemlja - poručila je Von der Leyen tijekom nedavnog posjeta BiH.
Realno govoreći, BiH nije ostvarila "značajan napredak" po svih 14 prioriteta koje je poodavno definirala Europska komisija. Činjenica je, ipak, da je, poglavito u posljednjih nekoliko mjeseci, napravljen vidljiv pomak u provedbi jednog broja tih prioriteta. To je prepoznato i u Bruxellesu pa su bosanskohercegovačkim vlastima upućene i pohvale. Jednako tako, mnogo je, pa i unutar same Europske unije, onih koji smatraju da je letvica postavljena previsoko i da je Europska komisija bila prestroga u definiranju prioriteta o kojima ovisi početak pregovora s BiH. Trenutačno stanje je takvo da unutar Europske unije postoji sve brojniji blok zemalja, predvođenih prvim susjedima potencijalnih članica, koje se zalažu za ubrzanje procesa pridruživanja. Posebno kada je u pitanju početak pregovora s BiH.
- Austrija, Hrvatska i Slovenija žele da Bruxelles u iduća dva mjeseca počne razgovore s BiH oko njezina primanja u Europsku uniju - rekla je nedavno slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon nakon godišnjeg redovitog sastanka podunavskih zemalja održanog u Brdu kod Kranja.
Potpora Hrvatske
Popis onih koji dijele ovakav stav unutar Europske unije je i širi od spomenute tri zemlje, ali su one predvodnice. Središte inicijative je u Zagrebu. Hrvatska je okupila partnere koji je podupiru u nastojanju i inicijativi da Europska unija što prije, već do kraja ove godine, otvori pregovore o članstvu s BiH. U tom je kontekstu, u diplomatskoj i političkoj akciji, sedmero ministara i ministrica vanjskih poslova poslalo pismo i zatražilo od visokog predstavnika Europske unije Josepa Borrella da se to i učini jer svako odugovlačenje ima negativne posljedice za sigurnost Europske unije i za europsku inicijativu u toj zemlji. Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman okupio je kolege iz još šest zemalja u agendi koju Hrvatska dugo zagovara: Tanju Fajon iz Slovenije, Alexandera Schallenberga iz Austrije, Giorgosa Gerapetritisa iz Grčke, Jana Lipavskog iz Češke te Slovaka Miroslava Wlachovskog i Talijana Antonija Tajanija te su, kao skupina zainteresiranih i voljnih, izrazili stav da je sada vrijeme za djelovanje oko BiH. Za BiH je ključno da sa svoje strane dovrši proces usvajanja reformskih zakona iz oblasti vladavine prava te ostvari snažan napredak u svim drugim oblastima, uključujući izbornu reformu. Europska unija bi sa svoje strane otvaranjem pregovora ili određivanjem konkretnog datuma samo dao dodatni poticaj vlastima u BiH da, unatoč problemima, nastave s reformama. Možda bi to moglo omekšati i stavove onih koji baš i nisu za otvaranje pregovora, poput Njemačke ili Nizozemske.