Devetog svibnja 1950. godine je rođena ideja o formiranju zajednice koja se smatra pretečom današnje Europske unije (EU). Upravo se zbog te činjenice 9. svivanj proslavlja i kao Dan Europe, a on se obilježava i u našoj zemlji.
Govoreći tim povodom za Faktor o putu BiH ka Europskoj uniji, veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU-a u BiH i specijalni predstavnik EU-a u BiH, kazao je kako vjeruje da je BiH uspjela zadržati povratka na europski put.
- U narednim mjesecima je trenutak istine, kada se brojne obveze koje su preuzete u prošloj godini moraju ispuniti. Dobro je što je Reformska agenda dogovorena prošle godine i sada se mora implementirati. Postoje tri faze, a bližimo se završetku prve. Nadam se da će se u naredni mjesec postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom. To je veoma važno za EU. Novi zakoni o radu u Federaciji BiH i Republici Srpskoj se moraju implementirati. Kada je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u pitanju, pregovori se dobro odvijaju i obje strane razumiju šta se mora uraditi.
Ovo je veoma povoljan sporazum za BiH, možete dobiti nešto korisno za cijelu zemlju i moram to naglasiti zbog informacija koje kruže kako se radi o negativnom sporazumu. On je apsolutno važan, ne samo za vašu trgovinu i poljoprivredu, već za cijelu zemlju i mora se promatrati u tom kontekstu. Kada je Mehanizam koordinacije u pitanju, želio bih ohrabriti sve strane koje su uključene, od Vijeća ministara, naročito entitetske razine, županija i Brčko distkrita da postignu konačni dogovor. Veoma su blizu dogovora, ali ne bi trebali povezivati druga pitanja s Mehanizmom koordinacije - rekao je Wigemark.
Na pitanje je li zadovoljan s dosadašnjom implementacijom Reformske agende, rekao je da je jako zadovoljan s onim što je urađeno i na državnoj i entitetskim razinama.
- Također je ohrabrujuće vidjeti da se u nekim županijama, poput Tuzlanske županije u kojem sam nedavno boravio, također poduzimaju koraci da se na toj razini implementira Agenda. Mislim da se bližimo kraju prve faze, u kojoj su zakoni o radu bili među najvažnijim segmentima novog zakonodavstva, ali također tu su dogovori sa MMF-om, Svjetskom bankom, ali i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Ovi ključni segmenti definiraju financije cijelog reformskog paketa. Ovaj reformski paket ne uključuje nove namete u vidu povećanja poreza, fiskalno je neutralan. Ako smanjite porez na rad, morate to kompenzirati nečim i tu se javlja pitanje akciza na gorivo, alkohol, duhan itd.
Mislim da se to mora objasniti jasno ljudima, da razumiju o čemu se radi. Ne radi se o tome plaćate li pet posto više za bocu piva, vino ili neko drugo piće, radi se o smanjivanju troškova rada, kako bi se više ljudi zaposlilo. Kada je naredna faza u pitanju, mislim daje do kraja lipnja krajnji rok za postizanje dogovora s MMF-om i novog dugoročnog fonda stabilnosti. Predstavnici MMF-a dolaze u zemlju ovaj tjedan i oni će imati posljednju misiju da riješe sve detalje, koji uključuju reguliranje bankarskog sektora i veću transparentnost u bankarskom sektoru. Svjetska banka je zabrinuta sustavom određivanja cijena lijekova. Ljudi u BiH plaćaju 30 ili 40 posto više za lijekove nego ljudi u susjednim zemljama. Zato ljudi idu u Beograd ili Zagreb da kupe osnovne lijekove, što nije uredu, kazao je Wigemark.
Govoreći o objavljivanju rezultata popisa stanovništva, uz napomenu da krajnji rok 1. srpnja, Wigemark je kazao:
- Trenutno je zakonski rok 1. srpanj. Mislim da čak i ako se danas donese odluka o metodologiji, a trenutno postoje nesuglasice oko toga ko je rezident i tiče se ograničenog broja ljudi, trebate tri do četiri mjeseca da usuglasite i završite brojke kako biste objavili rezultate na pravi način. Već ste na neki način prekršili rok. Ukoliko se dogodi bilo kakvo produženje roka, važno je da se to ne oduži. To se mora uraditi. U interesu je građana da se zna podatak o broju ljudi i EU će pitati BiH, ako se vaša aplikacija za članstvo odobri i pređe se u fazu procjena i analiziranja, koliko ljudi tu živi, gdje žive, koliko su stari, čime se bave i takve stvari. Kao što sam rekao, ne zanimaju nas toliko rezultati neobveznih pitanja. Pitanje jeste li Srbin, Hrvat, Bošnjak, Rom ili drugi je neobvezno. To neće promijeniti ekonomsko i društveno stanje u zemlji. Ne znači da nije važno znati, ali što se EU tiče, to nije zaista važno - kazao je Wigemark.