Predavanje NASA-ine inženjerke Nagin Cox pod nazivom „Usudite se sanjati velike stvari: Putovanje na Mars“ upriličeno je u prepunom amfiteatru Fakulteta prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
Sve prisutne na početku je pozdravio dekan FPMOZ-a, prof.dr Mario Vasilj zahvalivši se i organizatorima, ambasadi SAD-a u BiH što je u sklopu svojih aktivnosti omogućilo svima nama zadovoljstvo upoznavanja s idejama na granici fantazije koje pokreću najveće umove čovječanstva i najsnažnije i najmoćnije svjetsko gospodarstvo.
„Tvoja budućnost već sada nalazi se u tebi. Život će sagraditi tvoju budućnost od onoga, i samo od onoga, što nađe u tvojim mislima i u tvom srcu. Misli koje imaš, osjećaji koje gajiš, snove koje sanjaš to je tvoja budućnost.“, kazao je dekan Vasilj citirajući knjigu“Hodočašće“.
Ima li života na Marsu?
Živopisno predavanje inženjerke Cox, koja radi u laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, i ujedno je voditeljica tima u misiji koja upravlja svemirskim letjelicama toliko je zaintrigirala prisutne, da se doslovno tražila stolica više.
„Izuzetno mi je drago što mogu biti danas s vama u Mostaru, pričati sa studentima i kazati čime se NASA i ostale svemirske postaje bave. A, pogotovo mi je drago što možemo razgovarati o tome što smo to u mogućnosti učiniti zajedno, na globalnom nivou!“, kazala je Cox.
Studentima,profesorima, gostima i medijima, inženjerka Cox prikazala je kratki film o slijetanju letjelice Curiosity na Mars, te s tom pričom Mostarce povela na putovanje na samu površinu Marsa.
Predavanje gospođe Cox zasnivalo se na ključnim znanstvenim dokazima i teorijama koje NASA prikuplja i stvara već desetljećima.
Glavno pitanje je, već godinama, postoji li na Marsu mogućnost života?
Taj odgovor NASA je dobila slanjem robotičkih mehanizama, letjelica poznatijih pod nazivima „roveri“, na samu površinu Marsa kako bi ispitivanjem kamenja došli do ovog dugo iščekivanog odgovora.
Upravo 2004. godine, kako je Cox navela, NASA je došla do značajnog otkrića- Na Marsu je postojala voda. Upravo to saznanje i danas tjera NASA-ine inženjere da istraže što se to s Marskom dogodilo, ako je nekada izgledao potpuno sličan Zemlji.
Cox je objašnjavajući svoje misije, i misije tima s kojim radi, provela sve goste kroz odista zanimljivo predavanje potkrepljujući ga fotografijama letjelice s Marsa i fotografijama iz svemirskih postaja, pa i samog laboratorija za koji Cox radi.
U sklopu znanstvenog predavanja, inženjerka Cox, porijeklom iz Indije, dala je prisutnima uvid i u to kako zapravo izgleda posao u NASA-i. Tako je napomenula kako je to posao koji nema radno vrijeme, pogotovo zato što većina znanastvenika koji prate stanje na Marsu rade isključivo po Marsovskom vremenu.
„Tamo dan traje 24 sata i 40 minuta. Tako smo svaki dan, puna tri mjeseca, išli na posao 40 minuta kasnije. 40 minuta kasnije nego dan prije. U jednom trenutku na posao idete u ponoć“, kazala je Cox.
Potrebno je razvijati tehnologiju
Svoje predavanje potkrijepila je i činjenicama da se na Mars isključivo šalju robotički mehanizmi, a letjelice s ljudskom postajom mogle bi kročiti na Mars 2040. godine.
„Kao i u filmu Marsovac , i nama je potrebno razvijati tehnologiju. Razvijati je onoliko koliko je potrebno da na Mars pošaljemo ljudsku posadu“, kazala je Cox i navela da bez obzira na mnoštvo neuspjeha s kojima se znanstvenici suočavaju, oni ne smiju odustati.
Za kraj se osvrnula i na svoju želju da postane inženjerka u svemirskoj postaji, kazavši kako je u njenoj obitelji bilo jasno koji su to poslovi za muškarce, a koji za žene, te da ona nije željela odustati od svog sna.
„Pronađite svoj san, pratite ga i radite s ljudima koji dijele jednaku strast prema poslu kao i vi“, te dodala kako ovaj svijet takve ljude i treba.
Pokazavši fotografiju Zemlje uslikanu s Mjeseca, iskoristila je priliku da prisutnima ukaže na snagu jedinstva. „Kada gledam ovu fotografiju, ne vidim ni granice, ni zidove. Vidim samo jedan planet“, kazala je Cox i tom rečenicom zaključila svoje predavanje.
Prisutni su joj postavljali pitanja, a ona je spremno odgovarala ukazavši na veličinu, snagu i bitnost posla kojim se bavi. Posla o čijim istraživanjima ovisi i sam život na Zemlji, ne samo na Marsu.
„Još uvijek nemamo saznanja da postoji život igdje osim na Zemlji. Pa čak i kada bi imali mogućnost teraformiranja planeta i stvaranja uvjeta u kojima je život moguć, odakle nam pravo da mijenjamo planet koji nije naš?“, zaključila je Cox.
Predavanju su, između ostalih, prisustvovale i rektorica Sveučilišta u Mostaru, dr. Ljerka Ostojić, te prorektorica Sveučilišta u Mostaru dr. Izabela Dankić.