U petak, 16. ožujka ove godine, navršit će se 84 godina od završetka izgradnje zavjetnog križa i slavlja prve svete mise na Križevcu iznad Međugorja, piše Večernji list BiH.
U povodu te obljetnice tog će se dana u međugorskoj župnoj crkvu svetoga Jakova slaviti sveta misa na kojoj će se župljani Međugorja, hodočasnici i međugorski svećenici prisjetiti svih graditelja križa na Križevcu i moliti za njih. Podsjetimo, prije tri godine, prilikom obilježavanja jubilarne, osamdesete godišnjice Križevca u Međugorju održana je i svečana akademija na kojoj je prikazan i dokumentarni film o gradnji križa na Križevcu. Ideja za izgradnju križa stigla je iz Vatikana.
Naime, papa Pio XI. imao je želju da se u prigodi 1900. obljetnice smrti Kristove izgrade križevi na uzvisinama po čitavom svijetu.
Unatoč velikoj neimaštini, tu ideju prihvatio je tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan te su njegovi župljani 21. siječnja 1934. godine odlučili i započeli te za rekordna 52 dana na vrhu brda Šipovac (danas Križevac) iznad Međugorja uspjeli sagraditi zavjetni armirano-betonski križ visok 8,56 metara, a širok 3,5 metara.
U njegovo križište ugradili su relikvije Isusova križa dobivene za tu prigodu iz Rima, a u podnožju križa upisali riječi: “Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove”.
Preimenovan u Križevac
Treba posebno istaknuti kako je to bila doista velika žrtva župljana Međugorja jer su sav materijal za gradnju armirano-betonskog križa (šljunak, cement, željezo, vodu i potrebnu opremu) danima morali nositi na svojim leđima uz strmi hercegovački kamenjar do vrha Šipovca.
Prva sveta misa kod križa na Križevcu slavljena je 16. ožujka 1934. godine, a slavio ju je župnik fra Bernadin Smoljan koji je tom prigodom i blagoslovio zavjetni križ te, uz burno odobravanje vjerničkoga puka, promijenio ime brda Šipovac u Križevac.
Blagdan Uzvišenja sv. Križa
U rujnu 1935. godine biskup fra Alojzije Mišić odredio je da se blagdan Uzvišenja svetoga Križa u Međugorju slavi u prvu nedjelju poslije blagdana Male Gospe i da se tada na Križevcu slavi pučka misa.
Od tada se do križa na Križevcu uspinju brojni župljani i vjernici okolnih sela, a svakoga petka popodne uz Križevac se obavlja pobožnost križnoga puta.
Vjernički se puk ispred tog zavjetnog križa okuplja u skrušenoj molitvi, donoseći u svojim srcima zahvale Gospodinu i međugorskoj Kraljici Mira za njihovu neizmjernu očinsku i majčinsku ljubav te blizinu.
Treba reći kako je Križevac sve do Gospinih ukazanja bio blagdan za župljane i vjernike iz okolnih mjesta, a od 1981. to je blagdan za hodočasnike iz cijelog svijeta.
Posebno otkako je u svojoj poruci od 30. kolovoza 1984. godine Gospa Kraljica Mira rekla: - I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili.
Od tada su se i deseci milijuna domaćih i inozemnih hodočasnika u sabranoj molitvi ljutim kamenjarom popeli na Križevac s nakanom da molitvom pred križem u duhu susretnu Isusa u Njegovoj muci i otkriju Njegovu neizmjernu milost i ljubav. •