Cijene goriva značajno su niže u odnosu na prošlu godinu, pa i u odnosu na prethodnih par mjesec. Kako najavljuju upućeni do značajnog rasta cijena goriva u BiH uskoro neče doći. Za narednih 15 dana najavljuju stabilne cijene. Niže cijene goriva trebalo bi da utiču na smanjenje cijena namirnica, ali da bi to trebali da prate i kontrolni mehanizmi, poput inspekcija. Poručio je to predsjednik Pokreta potrošača Republike Srpske Ostoja Kremenović koji kaže da se ne može očekivati da će vlasnici trgovačkih lanaca ili benzinskih pumpi sami od sebe sniziti cijene.
Kontrolni mehanizmi
-Kada dođe do smanjenja cijena nafte i naftnih derivata u maloprodaji to se ne prenosi automatski na vlasnike u prvom redu trgovačkih lanaca, pa i ostalih trgovaca – rekao je Kremenović. Kremenović je naglasio da bi kontrolni mehanizmi trebali pratiti kretanje cijena i poduzimati odgovarajuće mjere kada se stvore uvjeti za to. On smatra da se relativno malo radi na primjeni Zakona o reguliranju cijena, koji postoji već 12 godina, kao i na tome da se prati kretanje cijena, način njihovog formiranja, te da se poduzimaju mjere u cilju zaštite života standarda građana tako da se utiče na maloprodajne cijene. Prema podacima Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, od rujna na benzinskim pumpama cijene goriva u Republici Srpskoj pale su u prosjeku oko 0,50 KM. Na žalost, za sada nema naznaka da će artikli čije je poskupljenje svojevremeno pravdano rastom cijena goriva i troškova prijevoza uskoro biti jeftiniji. – Danas ne postoji više ni jedan razlog za rast cijena, osim za pojedine artikle koji su skuplji u nabavi. Sve ostalo bi moralo biti daleko ispod trenutnih cijena. Nekada smo pričali o ulju kao ilustraciji drastičnih poskupljenja. Cijena ulja nekad je bila viša od 5 KM, a sada je ispod 3 KM. To je pokazatelj da sve ostalo treba biti znatno jeftinije, ali tu vlade i inspekcije moraju zaista dati svoj sud o ovakvom ponašanju u maloprodaji, ali i dobavljača – kažu u udrugama potrošača.
Sve plate građani
Ako je neminovan rast cijena ostalih proizvoda i usluga, jer su nafta i naftne prerađevine prisutne u svim kalkulacijama kao osnova, pitanje je zašto istim tim kalkulacijama ne dolazi do pojeftinjenja. Cijena dizela u BiH u jednom trenutku iznosila je 3,80 KM, što je dovelo do poskupljenja gotovo svega. Sad je cijena tog istog dizela za 1,40 KM niža, ali građani, osim na spremniku, taj drastičan pad na ostalom i ne osjete. Nije samo u pitanju gorivo, slično je i s ostalim. Pad cijena sirovina ne dovodi do pada cijena gotovih proizvoda. Najbolji primjer je cijena pšenice i kruha. Cijene pšenice i brašna na tržištu mnogo su niže u odnosu na prethodno razdoblje pa poljoprivrednici, ali i mlinari, kažu kako je došlo vrijeme da cijene kruha i pekarskih proizvoda budu niže, dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutačno ne mogu biti niže. Čak u slučaju da minimalna plaća dođe na 1.000 KM, cijene kruha će rasti. Kažu kako je evidentno da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika otišla je u veće plaće radnika jer imamo velike probleme pronaći radnike za rad u pekarnicama. Na kraju sve plate građani.