Točno je da zaštita od cjepiva pada nakon pet-šest mjeseci, ali to ni najmanje ne može biti razlog za relativiziranje važnosti cijepljenja jer cjepivo je i dalje najbolja obrana od koronavirusa SARS-CoV-2. Upravo zato što se pokazalo da i cijepljene osobe mogu dobiti COVID-19 i prenositi ga dalje a da sami vrlo često nemaju nikakve simptome, važno je da se i oni, kao i svi, pridržavaju epidemioloških mjera – da nose zaštitne maske, provjetravaju prostorije i peru ruke. Također, cijepljeni koji se zaraze u golemoj većini ne završavaju zbog toga u bolnici. Oni kojima se to ipak dogodi pa dospiju među najteže bolesnike ili čak preminu visoke su životne dobi, dokazuju bolničke statistike, ili su otprije već imali oslabljen imunitet i komorbiditete, a to ujedno i najzornije pokazuje koliko je hrvatski zdravstveni sustav opterećen COVID bolesnicima i koliko su zbog toga oboljeli od svih drugih bolesti zakinuti.– Liječnici i medicinsko osoblje koji rade s COVID pacijentima ne rade drugi posao i to je najveći moralni problem. Necijepljeni svojim pravom na necijepljenje ugrožavaju druge i uzimaju im njihovo pravo na liječenje, imamo kolateralne žrtve – ustvrdio je prof. Bruno Baršić, voditelj kriznog stožera KB-a Dubrava. Uz napomenu da se podaci mijenjaju iz sata u sat, mi smo stanje s COVID bolesnicima u većini bolnica u Hrvatskoj zabilježili za petak prijepodne. Kad smo podvukli crtu, zaključili smo da se udio necijepljenih među COVID pacijentima u svima kreće od 70 posto naviše, a udio necijepljenih među preminulima od 80 do gotovo 90 posto.
U zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” ukupni kapacitet za hospitalizaciju odraslih COVID-19 pacijenata je 116 plus devet kreveta za djecu. U petak ujutro hospitalizirane su bile 102 odrasle osobe i šestero djece. Za odrasle bolesnike izvan Jedinice intenzivnog liječenja (JIL) 34 su non-COVID-19 kreveta. U non-COVID JIL-u je 14 kreveta kamo se premještaju pacijenti na nastavak intenzivnog liječenja nakon tri tjedna boravka u COVID-19 intenzivnoj (umjetna ventilacija ili ECMO). Za djecu su zasad ukupno osigurana do 24 non-COVID mjesta. Ukupno su 33 respiratora, uključujući transportne, a u petak je priključeno bilo 20 COVID-19 pacijenata, od kojih 10 u non-COVID-19 JIL-u, prethodna tri tjedna liječeni od COVID-a. – Od 15. srpnja u Infektivnoj je hospitalizirano 717 COVID-19 pacijenata, a umrlo ih je 117, što je 16,32%. Među njima 20 ih je bilo cijepljeno, a poglavito se radi o starijim i/ili visokorizičnim bolesnicima – doznajemo od prof. Ivana Puljiza, predstojnika Klinike.
Necijepljenih je, znači, gotovo 83 posto. – Od ukupno 656 kreveta u KB-u Dubrava 137 je za COVID pacijente, od čega 33 za intenzivnu njegu, i tu je 26 bolesnika na respiratoru. Dvanaest respiratora posudili su čakovečkoj i varaždinskoj bolnici. Bude li potrebno dalje širiti kapacitete za COVID pacijente, morat ćemo dodatno reducirati elektivne programe, a već smo reducirali dio kirurškog hladnog programa koji može čekati. Nije toliko problem u opremi koliko u ljudima – kaže prof. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava. Od početka pandemije u KB-u Dubrava preminulo je više od 2200 COVID bolesnika, a njih više od 80 posto nije bilo cijepljeno. U KBC-u Sestre milosrdnice 78 COVID-19 pozitivnih bolesnika liječi se suplementacijom kisikom, terapijom visokim protokom kisika (high flow) i primjenom neinvazivne ventilacije. U COVID-19 intenzivnim jedinicama (respiracijskim centrima) bilo je 16 životno ugroženih bolesnika na intenzivnom liječenju.
– Od ukupnog broja hospitaliziranih COVID-19 bolesnika 70 posto ih nije cijepljeno. U posljednja 24 sata preminula su tri bolesnika. Bilježimo veliki pritisak na OHBP, gdje se također obrađuju i opserviraju COVID-19 pozitivni bolesnici. S obzirom na porast broja zaraženih, očekujemo pritisak i sljedećih dana pa razmatramo mogućnosti za širenje kapaciteta, no ostale djelatnosti s hitnim i onkološkim pacijentima uredno funkcioniraju – rekao je prof. Davor Vagić, ravnatelj te bolnice. KB Sveti Duh ima 485 ležajeva, a 50 za COVID bolesnike, no ondje ih je 55 jer aktivirali su i pomoćne, kaže ravnatelj prof. Mladen Bušić. Devet pacijenata je u JIL na respiratoru, a još četvero je u post-COVID intenzivnoj jer, iako više nisu COVID bolesnici, imaju tešku plućnu insuficijenciju i probleme s disanjem. Ta je gradska zagrebačka bolnica od studenog u krugu COVID bolnica i do sada je u njoj umrlo 12 COVID pacijenata, od kojih devetero nije bilo cijepljeno. Svih 40 kreveta predviđenih za COVID bolesnike u trenutku našeg upita bilo je popunjeno u KB-u Merkur, a za sve druge bolesnike ostaje 258 ležajeva. Imaju 23 respiratora, a trenutačno je na njima sedam COVID i 14 non-COVID pacijenata. Valja podsjetiti da je samo unazad 14 dana u Merkuru učinjeno 10 transplantacija solidnih organa (jetre i bubrega), što pokazuje koliko je važno da bolnice nisu opterećene isključivo COVID pacijentima.
– U četvrtom valu pandemije umrlo je 17 od 94 bolesnika, odnosno smrtnost je 18 posto. Samo troje umrlih bilo je cijepljeno – rekao nam je dr. Marko Martinović, pomoćnik ravnatelja KB-a Merkur.KBC Zagreb ima 201 COVID krevet popunjen sa 184 bolesnika, a ukupni kapacitet najveće hrvatske bolnice je 1450 kreveta.
– U COVID intenzivnoj leže 32 pacijenta koje liječimo invazivnom i neinvazivnom ventilacijom, protočnim kisikom. Većina je necijepljena – njih oko 80 posto – ocjenjuje dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb. Za COVID-19 bolesnike u KBC-u Rijeka moguće je opremiti 250 ležajeva, a 19. studenoga bilo ih je popunjeno 137 na osam COVID odjela. Ukupno je u KBC-u 1069 postelja. Kapacitet Respiratornog centra trenutačno je 30, a popunjeno je 15 ležajeva. Intenzivne COVID kapacitete mogu brzo povećati prema formiranom kriznom planu, napominju u KBC-u Rijeka. Od 1. rujna do 19. studenoga kod njih je od COVID-a preminulo 137 pacijenata, a njih manje od 20 posto bilo je cijepljeno. U KBC-u Split u petak su na respiratoru bila 44 pacijenta – najviše od početka pandemije, a među njima je samo 13% cijepljenih i k tome su to ljudi s kroničnim bolestima. Kako nam je rekao ravnatelj prof. Julije Meštrović, popunjenost COVID kapaciteta je 80%, ali se broj postelja za bolesnike s COVID-om može povećavati. Za ne-COVID pacijente ostaje 85% ležajeva, no KBC-u je problem nedostatak osoblja, i to za sve bolesnike. Na strojnoj ventilaciji bila su 54 COVID bolesnika, što je 65% njihovih kapaciteta za strojnu ventilaciju. A respiratori trebaju i drugim bolesnicima... K tome, nema ni dovoljno kvalificiranog osoblja za skrb o bolesnicima na respiratoru.
U četvrtom valu u najvećoj splitskoj bolnici preminulo je 16% hospitaliziranih COVID pozitivnih osoba, a prosječna im je dob bila 80 godina. Njih 85% nije bilo cijepljeno. KBC Osijek za COVID pacijente ima 150 kreveta, a u petak je bio popunjen 121. U Respiracijskom centru bilo je 30 pacijenata (74% popunjenosti). U ovom valu u toj bolnici bilježe da 66% hospitaliziranih pacijenata nije bilo cijepljeno. Statistika smrtnosti u ovom valu pandemije u Osječko-baranjskoj županiji od srpnja broji 141 preminulog, od kojih je 71 umro u prvih 18 dana studenoga. Oko 80% svih preminulih nije bilo cijepljeno. U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je više od 120 COVID pacijenata, a dnevno ih u bolnicu pristiže desetak. Privremeno se odgađaju svi pacijenti koji su naručeni na preglede u internističke polikliničke ambulante, osim onkoloških, dermatoloških i dijabetoloških pacijenata. Sve više pacijenata treba priključenje na kisik i respirator. Bolnica je, kaže ravnatelj Igor Šegović, od Ministarstva zdravstva zatražila pomoć pa je odobren dolazak medicinskih sestara i tehničara. Od COVID-19 liječi se i nekoliko beba. Između 75% i 80% svih hospitaliziranih je necijepljeno. U Općoj bolnici Varaždin na liječenju je više od 230 zaraženih pacijenata, a većina je smještena u Klenovniku. – Imamo dovoljno ležajeva, a vodimo računa da i dalje osiguravamo dovoljne kapacitete i za COVID pozitivne i za ostale pacijente koji trebaju liječenje – rekao je ravnatelj Damir Poljak. I ta je bolnica zatražila mobilizaciju medicinskih sestara pa će ih dobiti 16. Bolnica ima pedesetak respiratora, dvostruko više od trenutačnog broja pacijenata kojima treba pomoć u disanju. Oko 70 posto ljudi na respiratoru čine necijepljeni.
U požeškoj Općoj i županijskoj bolnici u petak je bilo popunjeno 30 od ukupno 42 kreveta na COVID odjelu. Na respiratoru su bila tri pacijenta, a bolnica ih ima šest. Slavonskobrodska Opća bolnica dr. Josipa Benčevića raspolaže sa 76 COVID kreveta od kojih je 55 popunjeno. Na respiratorima je deset pacijenata, uglavnom zaraženih COVID-om, a bolnica ima 31 respirator.COVID pacijenti u Općoj bolnici Karlovac smještaju se u prostor zgrade Švarča 1, gdje mogu primiti 100 pacijenata, a u COVID respiracijski centar njih 20. U petak su na COVID odjelu bila 52 pacijenta. Bolnica ima 32 respiratora, 23 stacionarna i 9 transportnih. U respiracijskom centru šest je pacijenata s COVID-om i sedam bez njega. Od 1. rujna do 19. studenoga u toj je bolnici od COVID-19 umrlo 69 pacijenata, 75% njih nije bilo cijepljeno. – Prostor i broj respiratora nisu presudan parametar, za adekvatnu zdravstvenu skrb najvažniji je broj educiranih zdravstvenih djelatnika, koji već godinu i pol rade pod dodatnim opterećenjem. Zato molimo ljude da se cijepe, kako nitko od nas ne bi došao u situaciju da mu nema tko pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb – poručila je dr. Samija Ropar, pomoćnica ravnatelja OB-a Karlovac za kvalitetu zdravstvene zaštite.I situacija u sisačkoj Općoj bolnici “Dr. Ivo Pedišić”, koja je jako stradala u potresu, komplicira se. U petak su na liječenju bila 42 COVID bolesnika od kojih na jedinici intenzivnog liječenja njih pet, a četiri na respiratoru. Slobodnih uređaja još ima, a ta je bolnica u Čakovec poslala, zbog tamošnjih povećanih potreba, dva high flow uređaja. Kapacitet kreveta, koji je 50, u Sisku je gotovo popunjen.
– Od subote smo krenli s pripremom za početak rada COVID 3 jedinice na odjelu oftalmologije i još 12 dodatnih kreveta za COVID bolesnike. Bude li trebalo, prenamijenit ćemo i krevete na kirurgiji ili u središnjem paviljonu – rekao nam je ravnatelj OB-a Sisak dr. Tomislav Dujmenović. I sisačka bolnica bori se s manjkom osoblja, u petak je na bolovanju bilo 64-ero medicinskih sestara i tehničara.