Inicijativa roditelja s područja Kiseljaka i okolnih općina za otvaranjem Srednje škole u Kiseljaku pokrenuta 60-ih godina prošlog stoljeća, posebice onih koji nisu bili u mogućnosti djecu slati na školovanje u udaljenija mjesta, vrlo je brzo naišla na plodno tlo. Prepoznao ju je i tadašnji načelnik Kiseljaka Tomislav Jurišić te se vrlo brzo počinje s gradnjom škole, da bi prvi naraštaj učenika bio upisan u školskoj 1961./1962. godini, piše Večernji list BiH.
Ima 350 učenika
A 58 godine poslije, Srednja škola koja nosi ime hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića, ima 350 učenika. Po riječima Mirjane Medić, ravnateljice škole, pokazali su to i sudjelovanjem u mnoštvu kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja u povodu Dana škole. - Imali smo brojne radionice počevši od crtanja, kiparstva, veza, ukrasnog pisma, origami radionice, stenografije, šaranja jaja, posjete učenika osnovnih škola kojima smo predstavili naše programe i zanimanja. Tu su i brojna sportska natjecanja, u šahu i rukometu. Dio programa je i svjetski dan pripovijedanja - kaže nam Medić. Središnji dio svečanosti organiziran u suradnji s kiseljačkom podružnicom HKD-a Napredak i Udruge mladih Edukativo, a pod pokroviteljstvom načelnika općine Mladena Mišurića Ramljaka, bio je kolažni kulturni program upriličen na sam Dan škole pod nazivom “Pred Uskrs svome gradu i školi”. Izložbeni paviljon škole slavljenika bio je pretijesan za sve koji su željeli uživati, najprije u izložbi slika Kiseljačanina Pere Dadića koji već dva desetljeća živi i radi u Austriji, a potom i predstavljanju knjige “Nekropole srednjovjekovne župe Lepenice“ autora profesora povijesti Nikoline Marjanović i Marjana Drmača. Autor izložbe na kojoj su dominirale slike pejzaža Kiseljaka i okolice Pero Dadić, bivši je učenik ove škole. - Paviljon u kojemu izlažem svoje slike na trećoj samostalnoj izložbi, bio je moja odskočna daska na putu prema likovnoj umjetnosti. Profesor Mirko Pejak među prvima je prepoznao moj talent, a prof. i slikar Zlatko Dević te Sekula Dugandžić, pomogli mi u razvoju kao umjetnika - naglasio je Dadić.
Obilazili teren
- Ono što su za Egipat piramide, za Kinu Kineski zid, za nas u BiH su stećci - riječi su Marjana Drmača, profesora povijesti, koji je s kolegicom Nikolinom Marjanović autor knjige “Nekropole srednjovjekovne župe Lepenica”. Knjiga donosi opise i fotografije nekropola stećaka u općinama Kiseljak, Kreševo, Fojnica i Hadžići i prva je urađena o ovoj temi nakon 30 godina. - U ovom razdoblju zabilježeni su brojni slučajevi uništavanja stećaka kojim smo pronalazili na različitim mjestima, čak su korišteni i kao građevinski materijal - kaže Drmač. - Cilj nam je bio i potaknuti mjerodavne da se aktiviraju na njihovoj zaštiti - dodala je Marjanović. Prema podacima do kojih su došli autori obilazeći teren u četiri općine, najviše je nekropola, ukupno 22 s oko 300 stećaka u Kiseljaku. Među njima je i jedini s očuvanom ornamentikom, stećak kneza Radoje čija replika krasi istoimeni Gradski trg u Kiseljaku. •