GS - Tvornica Mašina Travnik je u 2018. godini poslovala izvrsno i izvoz je iznosio više od 28 milijuna KM, što je za 30 posto više u odnosu na prethodnu godinu, kazala je Feni direktorica te tvrtke Snježana Kopruner.
Razlog za to je, dodala je, prvenstveno nedostatak radne snage u Njemačkoj, zbog čega su primorani ugovore plasirati izvan zemlje.
- Moramo razjasniti da gospodarstvenici u BiH ne dobivaju poslove iz Njemačke što su jako dobri, već zato što u Njemačkoj nedostaje oko milijun stručnih radnika - kazala je Kopruner te dodala da je njemačkim poslodavcima regija jednako zanimljiva kao i BiH i da u Srbiji postoji bolja gospodarska situacija i jeftina radna snaga.
Naglasila je da tvrtka GS - TNT, koja zapošljava više od 300 ljudi, proizvodi dijelove za različite strojeve zavarene konstrukcije s mehaničkom obradom, koje isporučuju vodećim tvrtkama strojogradnje u Njemačkoj.
Podsjetila je da Njemačka 1. siječnja 2019. godine treba usvojiti zakon kojim će biti olakšan dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije, te da očekuje veliki odliv radne snage iz BiH.
Iako su uspjeli povećati prihode, izrazila je nezadovoljstvo što u njenoj kompaniji nema porasta dobiti, koji je vezan za troškove rada.
- Ono s čime se gospodarstvenici najviše bore je obrazovanje, ali reforma obrazovanja u BiH nema podršku politike - istaknula je Kopruner te dodala da postoje projekti koji su izuzetno uspješni u različitim županijama, ali da nije uređen sustav.
Problem su, kaže, riješili tako što su vlastitoj tvrtki napravili učionice za obrazovanje, odnosno sustav dualnog obrazovanja, što u praksi znači da učenici kod poslodavca provedu više vremena nego u školi.
Istaknula je da imaju vrlo pozitivna iskustva, jer od deset najboljih učenika nakon završene nastave i prakse, njih deset i dobije posao u toj kompaniji i bez njih ne bi mogli realizirati većinu ugovora.
Međutim, Kopruner je istaknula da to predstavlja trošak za kompaniju, što je jedan od razloga nedovoljne dobiti. Od 2014. godine, kazala je, nisu podijelili ni jednu KM dividende te dsu sve investirali u razvoj proizvodnje, jer bez toga ne bi bili konkurentni.
Brine je što država uvijek daje poticaje neakulativnim djelatnostima - tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji, u kojoj je u Federaciji BiH zaposleno oko 35.000 ljudi.
- Oni daju plaće do 600 KM, ali tu rade neobrazovani ljudi i smatram da treba raditi na stručnijim poslovima koji se bolje plaćaju kako bi građani bolje živjeli - pojasnila je te dodala tvrtke koje se bave neakulativnim djelatnostima imaju veći profit nego njena tvrtka.
Govoreći o Kini, istakla je da je poprilično nefleksibilna za poslovanje, jer iziskuje mnogo vremena, a posebno što je sada dobila negativan imidž te da iz tog razloga Njemačka pokušava približiti dobavljače u regionu. Upravo taj proces, dodala je, ide u korist BiH.
Također je dodala da zbog negativne političke situacije u Turskoj, mala i srednja njemačka pouzeća počinju poslovati u regiji, što BiH otvara veću mogućnost za dobivanje ugovora, a što gospodarstvenici osjećaju svaki dan.
- Nisam netko tko se boji, a dokaz za to je moj dolazak u BiH iz Njemačke i pokretanje tvrtke, ali odliv radne snage je nešto na što ja ne mogu utjecati i to me jako plaši - kazala je i dodala da od domaćih političara očekuje pozitivan signal kako bi građani ostali u BiH.
Kopruner je naglasila da prosječna plaća u njenoj kompaniji iznosi oko 1.000 KM te da se trudi da radnicima omogućiti kvalitene uvjete za život kako bi ostali u BiH.