Nakon što je prisegnuo novi saziv Europskog parlamenta, počela su imenovanja i novih parlamentarnih tijela. Zastupnica HDZ-a Željana Zovko imenovana je u Vanjskopolitički odbor (AFET), gdje će biti zamjenica koordinatora Kluba zastupnika najveće grupacije Europske pučke stranke.
Večernji list BiH: Što za vas znači to što ste imenovani u Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta?
- To doživljavam velikim priznanjem. Rekla bih da je riječ o “najvidljivijem tijelu” budući da je parlamentarna diplomacija najvidljivji oblik djelovanja samog Europskog parlamenta.
Večernji list BiH: To je posebno važno zbog odnosa sa zemljama koje nisu članice Europske unije?!
- To se definira kao odnos s trećim zemljama. Kroz Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prolazi ratifikacija svih sporazuma i vodi suradnja zemalja članica Unije s onima koje nisu u članstvu. Europski parlament je zadužen davati smjernice za daljnje proširenje Europske unije.
Večernji list BiH: Jeste li zadovoljni prijedlozima pojedinih kandidata za vodeće pozicije Europske unije?
- Iznimno sam zadovoljna što je Europska pučka stranka dobila svoju članicu za predsjednicu Europske komisije. To je velika pobjeda i ujedno našeg premijera Plenkovića koji je bio zadužen voditi pregovore uime EPP-a. Mi smo se nadali da će naš izravno birani kandidat, gospodin Weber, - spitzkandidat, biti biran na ovu dužnost. Ali budući da nemamo većinu u Vijeću, postignut je sporazum i dobili smo ono što je najbolje. Tako će naša članica gospođa Ursula von der Leyen biti buduća predsjednica Europske komisije. Moram reći da sam još zadovoljnija nakon što smo vidjeli njezinu prezentaciju u našoj grupi, budući da će jačanjem uloge predsjednice Europske komisije, koja je jako aktivna u vanjsko-sigurnosnoj politici, i ovaj odbor u kojemu sudjelujem dobiti veći značaj.
Večernji list BiH: Nakon istupa gospodina Macrona otvorile su se velike rasprave u regiji da će doći do zastoja proširenja Europske unije. Kakva su vaša očekivanja u tome smislu u predstojeće četiri godine?
- Osobno ću se nastaviti zauzimati za ono što sam radila u proteklom razdoblju na planu proširenja na jugoistok Europe s posebnim naglaskom na BiH te na jačanje položaja Hrvata u BiH, koji je konstitutivan narod i koji je proteklim godinama izgubio važne pozicije i poluge balansa s kojim se mogao boriti za svoja prava u ovoj zemlji. Posebno sam pri tome zainteresirana za jačanje uloge srednjeg puta BiH između dvaju ekstrema, što je i naglašeno u rezolucijama Europskog parlamenta na kojima smo mi, zastupnici EPP-a iz Hrvatske, intenzivno radili. Inzistirat ćemo na tome da se te rezolucije provedu, da se Izborni zakon promijeni tako da se provedu odluke Ustavnog suda i da konačno BiH nađe taj srednji put i postane zemlja mira i stabilnosti. S obzirom na njezinu nestabilnost, ona sada predstavlja prijetnju za RH. Upozoravat ću na takvo stanje i skretati pozornost EU kako bi se konačno pronašlo rješenje za ovaj gorući problem koji može u budućnosti biti prijetnja, ne samo za granice RH nego i za cijeli EU. U tom smislu važno je razumjeti da EU na ovome pitanju treba pokazati i svoju globalnu ulogu.
Večernji list BiH: U kojem smislu?
- Ponajprije treba pokazati jasnu i odlučnu vanjsku i sigurnosnu politiku prema izazovima koji su pred nama. Moramo pokazati da EU može djelovati u svom najbližem susjedstvu kada je u pitanju proširenje te rješavanje ovih problema. BiH je, nažalost, stavljena postrani. Rekla bih da je ona ključ stabilnosti na Balkanu i ako se to ne razumije, ne može se razumjeti niti tražiti neka vidljivija uloga EU u nekim drugim dijelovima svijeta. To jest i mora biti naš prioritet. Zbog toga je i predsjednik naše stranke gospodin Plenković bio fokusiran na to da predsjedatelj Komisije dođe iz redova EPP-a, koji je najveći zagovornik daljnjeg proširenja.
Večernji list BiH: A što je s francuskim protivljenjem za proširenjem Unije?
- Izjave predsjednika Macrona bile su dosta kontroverzne u proteklom vremenu oko toga da ne treba doći do proširenja dok se Europa ne produbi, odnosno konsolidira. Po mome mišljenju, takva izjava treba biti neutralizirana kroz naše zalaganje te rad buduće Europske komisije. Naime, proširenje se mora prepoznati kao potreba kako bi se ostvarili mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi. To je povezano i s mirom i stabilnosti cijelog EU. Kao bivša veleposlanica u Republici Francuskoj, znam na koji se način treba iskomunicirati da se za interne potrebe ne trebaju slati poruke koje mogu dovesti do razočarenja i do povratka u neka vremena koja nisu bila baš tako pozitivna. Rekla bih da u europskim tijelima ipak imamo dobru konstelaciju odnosa. Španjolac u ulozi povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku je dobro rješenje budući da je Španjolska imala pozitivnu ulogu u ovome pogledu. Mislim da će se tu naći određeni balans i razumijevanje da se Europa mora širiti u ovome području. Kada bi se pak zatvorila ova regija, crna rupa koja postoji i koja neće nestati, može postati velika sigurnosna prijetnja. Zato je jako dobro da je bivša njemačka ministrica obrane na čelu EK budući da jako dobro poznaje konstelaciju odnosa na području jugoistoka Europe.
Večernji list BiH: Dok vi govorite o potrebi da institucije EU treba usmjeriti k proširenju, u BiH se događa suprotan proces. Čini se da su protueuropske snage nikada jače, a blokira se uspostava vlasti. Kako to komentirate?
- Na to gledam kao produženu ruku trećih, neeuropskih zemalja koje igraju svoju igru protiveći se da EU zauzme snažniju ulogu. Očito je da se radi o odugovlačenju i protivljenju traženju kompromisa među trima narodima kako bi ustvari to područje snažnije otvoriti svom utjecaju. Mislim da je to izuzetno opasno i EU to mora prepoznati. To vidim kao vrlo važnu osobnu ulogu kako bih objasnila da se prepoznaju oni koji ometaju europski put kao netko tko ustvari otvara taj isti put za utjecaj trećih zemalja koje nisu dobronamjerne.