Smilje je skoro preko noći postalo hit u Hercegovini i brzo došlo do nivoa da su upućeni smatrali ovaj prostor najvećim svjetskim proizvođačem smilja sa zasađenih trideset milijuna stabljika. Nedugo nakon tih velikih riječi došla je sezona branja i otkupa koja je pokazala svoje surovo lice, piše Klix.ba.
Senad Đonko, uzgajivač smilja s Bivolja Brda u čapljinskoj općini kaže da ako se ponove ovakva još jedna ili dvije sezone pitanje je hoće li itko opstati od velikog broja onih koji se u Hercegovini bave smiljem.
“Možda troje ili četvero najvećih proizvođača ili prerađivača preživi, ali su i oni upitni. Uzrok toga je velika suša i povrh svega niske cijene na tržištu, mnogo niže nego ranijih sezona. Zbog manjka padavina ovog ljeta izostala je jesenja berba, tako da se sada čeka kraj proljeća naredne godine”, kaže Đonko za Klix.
Đonko priča da je svoj urod prodavao u zelenoj masi i to po minimalnim cijenama od 1 KM, a kaže da je bilo i onih koji su prodavali i po 1,4 KM. Svi ti iznosi su od tri do pet puta manje od onih koje su bile aktualne prije koju godinu i koje su motivirale mnoge da krenu ulagati u smilje.
“Iako sam prodavao po minimalnim cijenama mislim da sam postupio razumnije od onih koji su prerađivali, pa sad imaju po sto litara neprodanog eteričnog ulja. Što sad s njim”, pita se Đonko.
Da situacija nije dobra slaže se i Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jer su prinosi svježe mase biljke bili na nivou od trideset posto prihoda u normalnoj prosječnoj sezoni.
“Isključivi razlog tomu je preveliko sušno razdoblje. Destilerije eteričnih ulja su otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu i dio eteričnog ulja od smilja je već otpremljen na inozemno tržište. Napominjem da bismo trebali posvetiti pažnju boljem kvalitetu proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destiliranja. To će možda rezultirati manjim količinama dobivenog eteričnog ulja, ali to podrazumjeva i bolju cjenu na tržištu tako da jedno drugo kompenzira”, mišljenja je Dujmović.
Proizvođači svježe mase sigurno ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, nastavlja Dujmović, ali takvo je trenutno stanje na tržištu i ono varira svake godine ovisno o potražnji ulja na tržištu.
“Naše procjene su takve da tvrdimo da su destilerije otkupile svježe mase smilja negdje u iznosu od otprilike tri milijuna KM.
Inozemni kupci imaju pogrešnu i preuveličanu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inozemstvu. Svi nude nešto čega nema i to u apsurdnim količinama”, kaže Dujmović.
On smatra da treba proći neko vrijeme da i kupci prepoznaju i krenu razlikovati ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od neozbiljnih koji nude tuđi proizvod.
“Stvara se krivi dojam o nekim enormnim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao Grupacija nemamo mehanizme regulative i nismo u mogućnosti imati utjecaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intezivno radimo jeste ‘banka eteričnih ulja’ koja će biti u mogućnosti velikim dijelom utjecati na regulaciju tržišta”, zaključuje Dinko Dujmović.