Veliki ekonomski izazovi, a koji su se, između ostalog, reflektirali i kroz mogućnost pada na prihodovnoj strani, moguće je da su iza nas, a sve jasniji procesi oporavka nešto su što unosi dašak optimizma u bh. gospodarski prostor.
Prihodovna strana
Tako je i na razini županija u Federaciji koje su ove godine, suprotno nekim ranijim najavama, ipak uspjele očuvati fiskalnu stabilnost te u konačnici povećati iznos prihoda u odnosu na kriznu 2020. godinu. Kada je riječ o idućoj godini, neki ministri financija pojedinih županija očekuju nastavak trenda oporavka, povećanje prihoda, ali uz oprez koji se manifestira zbog procesa poskupljenja proizvoda, koji kratkoročno može donijeti bolje punjenje blagajne, ali dugoročno šteti gospodarskom razvoju. Drugi su, pak, mišljenja kako se, zapravo, u ovom trenutku ne može dati jasna prognoza o tome što nas očekuje u 2022. godini.
Josip Lovrić, ministar financija Zeničko-dobojske županije, podsjeća kako projekcije koje imaju od federalnog ministarstva govore da će prihodi od poreza biti značajniji, odnosno ove godine to se kreće u rasponu od 20 do 30 posto.
Dodaje kako neizravni porezi, porezi na dohodak i dobit poduzeća iznose oko 85 do 90 posto proračuna Zeničko-dobojske županije.
- Nadamo se da će to biti u skladu s projekcijama, a one su u odnosu na ovu godinu značajno veće - naglasio je Lovrić.
Kada je, pak, riječ o ovoj godini ona će, u odnosu na projekcije, završiti dosta dobro. Precizira kako su prihodi ove godine u odnosu na razdoblje prošle godine veći za 20 posto, barem kada je u pitanju Zeničko-dobojska županija, a sve to vodi olakšanom radu.
- Kada to usporedimo s proračunom koji je nekih 400-420 milijuna maraka; koliko iznosi sada ovaj rebalansirani, 20 posto od toga su zaista značajna sredstva - pojasnio je Lovrić. Potvrdio je kako je u zadnjoj fazi izrada nacrta proračuna, a čekalo se na ispunjenje odredbi federalnog zakonskog rješenja o plaćama koji precizira da prije utvrđivanja nacrta proračuna treba postići sporazum sa sindikatima. Taj je sporazum potpisan 19. studenoga.
Mijo Stanić, ministar financija Posavske županije, kaže u razgovoru za Večernji list kako u ovoj županiji žarko priželjkuju trend oporavka gospodarstva, međutim, u ovom je trenutku još nepoznato na koji će se način na sve odraziti poskupljenja goriva i energenata, a što za sobom vuče lančanu reakciju i utjecaj, a posebice na poljoprivredne proizvođače. - Ogroman utjecaj ima poskupljenje gnojiva koje je poskupjelo od 60 do 100 posto - upozorio je ministar Stanić. Kaže kako dugoročno gledano poskupljenja mogu imati lančanu reakciju na sve ostalo, tako da je nepoznato kako će se to odraziti na ulaganja u gospodarstvo.
Usvojen nacrt
Srednjobosanska županija usvojila je rebalans ovogodišnjeg, kao i nacrt proračuna za iduću godinu, a plan je do božićnih blagdana na Saboru Srednjobosanske županije usvojiti prijedlog proračuna za 2022.
No, u ovom je trenutku, kaže nam ministrica financija Mirjana Plavčić, prilično nezahvalno davati prognoze o onomu što nas očekuje iduće godine.
Dokaz tomu je podatak kako je, mimo nekog logičnog promišljanja, 11. mjesec bio ispod plana.
- Što će biti u idućoj godini, vrlo je teško prognozirati - naglašava ona. Iduća godina, prema svemu sudeći, bit će svojevrsni test oporavka domaćeg gospodarstva, koje je ipak u ovoj, također kriznoj godini, uspjelo očuvati dinamiku i zamah. Tomu svjedoči i rast prikupljenih poreza u višemjesečnom razdoblju, ali i porast industrijske proizvodnje, kao i izvoza. Međutim, ako je nešto naučeno kao lekcija u ovom razdoblju jest činjenica da je i dalje nemoguće dati konkretnije procjene daljnjeg razvoja, a koji je uvjetovan razvojem aktualne situacije s pandemijom, kao i potezima država u okružju. Jasno je kako je bosanskohercegovačko gospodarstvo uvelike ovisno o tržištu u okružju, tako da se svaka oscilacija u susjedstvu odražava i na domaće ekonomske prilike, odnosno na brojna domaća poduzeća koja su izvozno orijentirana ili pak ovise o uvozu repromaterijala iz okolnih zemalja.