Arheološkim istraživanjem kojim se oživljava već zaboravljena nekropola stećaka "Metaljica" Vilovac kod Tarčina, jedinstvena u Europi, a provode ga Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo i Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta Sarajevo, otkriveno je više od 20 kostura dok se pretpostavlja da ih na toj nekropoli ima više od 500.
Riječ je o groblju velike srednjovjekovne zajednice i može se pretpostaviti, što i narodna predanja govore, da bi se tu mogao nalaziti i neki sakralni objekt, srednjovjekovna crkva, ali to će potvrditi daljnje analize.
Direktor Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA Naris Pojskić, vođa projekta, pojasnio je kako je primarna zadaća multidisciplinarnog projekta iz ostataka kostura izolirati DNK, promatrati varijante i usporediti ih sa stanovništvom koje živi danas na tim prostorima.
Projekt traje već dvije godine, u početku je pilot projekt financiran od privatne tvrtke, drugu fazu su sami financirali, treća je bila priprema, dok se trenutno realizira "najozbiljnija" faza.
- S prvim iskopavanjem su uzeti uzorci i već su dobiveni pozitivni profili. Prve preliminarne rezultate imat ćemo na proljeće. Napravili smo tzv. arheo DNK bazu podataka u kojoj će svi kosturi biti genotipizirani i njihove će varijante biti u sklopu te baze – rekao je Pojskić.
Institut je spreman za genetičku analizu, dodao je on, jer imaju puno iskustva sa ostacima kostura , a posjeduju i sofisticiraniju opremu budući da su radili na DNK identifikaciji nestalih osoba u BiH.
- U narednoj fazi željeli bismo vidjeti neke ciljane gene koji mogu biti medicinski važni i da usporedimo te genetičke varijante sa stanovništvom koje danas živi na ovom prostoru kako bismo vidjeli kakve su razlike ali i sličnosti – rekao je on.
No, primarni je zadatak, zaključio je Pojskić, da se napravi analiza genetičke strukture stanovništva koje je živjelo u tom razdoblju i kompariralo s današnjim.
Rukovoditelj arheoloških iskopavanja sa Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta UNSA Edin Bujak pojasnio je kako se iskopavanjem želi saznati koliko je sačuvano stećaka, opseg nekropole i ustanoviti način sahranjivanja, ali i dobiti genetski materijal za analizu za koju se koriste suvremene radiokarbonske analize.
- Dobit ćemo konačno i datume za sve grobove, odnosno odredit ćemo točnu godinu što ranije nismo znali – rekao je Bujak i dodao da se te analize, na žalost, ne mogu raditi u BiH, ali će uzorke slati u neke od europskih laboratorija u Poljskoj, Njemačkoj ili drugim zemljama, no za sada je još rano govoriti o toj fazi.
Po položaju kostura, naveo je, može se kazati da je to standardni položaj kostura kakav je dominirao na prostoru srednjovjekovne Europe i ovdje je isti takav slučaj.
- Međutim, ono što je zanimljivo, odnosno, što je različito od ostatka i što nema u Europi, jesu ti stećci koji su teški nekoliko tona. Jedan koji smo pomjerili je težak oko pet tona i on nam govori o toj sakralnoj kulturi srednjovjekovne Bosne. Generalno govoreći, kosturi će također biti analizirani suvremenim antropološkim analizama, tako da ćemo saznati jesu li bolovali, od čega, kakav im je život bio te jesu li radili teške fizičke poslove – naveo je Bujak.
Time će se, dodao je, moći na izvjestan način rekonstruirati život tih srednjovjekovnih ljudi, sve ono što se ne može dobiti iz povjesnih izvora koji su jako oskudni i ne govore puno.
Stoga je arheologija znanost koja se bavi materijalnim ostacima i pruža detaljniji uvid u život, ali i smrt srednjovjekovnog bh. čovjeka, a Bujak ističe kako je to i prilika za studente arheologije da steknu praktična iskustva, ono što je danas sve manje prisutno u obrazovnim institucijama.
- Dio ovog groblja nalazi se i na jednom manjem brežuljku koji podsjeća na prapovjesnu grobnicu, te ukoliko to bude slučaj, postoji mogućnost da će se do kraja iskopavanja naići na povjesne slojeve, a takve su grobnice pravljene u brončanom i željeznom dobu, možda prije 3.000 godina, što bi svakako bio novi domet iskopavanja - naglasio je Bujak.
Izrazio je nadu da će, nakon što završe iskopavanja, ta nekropola biti znatno bolje uređena i prezentirana javnosti, ali i iskorištena u znanstvene, edukativne i turističke svrhe.
- Genetičke, karbonske, antropološke analize traju nekoliko mjeseci, a za 15 dana rada na terenu imat ćemo uzorke koje ćemo detaljno analizirati u našim laboratorijama i proučavati te izvući što više informacija. Cilj je rekonstruiranje života, ali i mogućnost govorenja o povjesnim tijekovima - prije 500, 1.000, 2.000 godina – zaključio je Bujak.