Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković i njegov zamjenik Josip Brkić imali su desetke posjeta i susreta s dužnosnicima EU-a, SAD-a, ali i trećih zemalja. Susreti predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto u Bruxellesu svjedoče o obnovljenom interesu prema BiH. HDZ-ov dužnosnik Brkić vjeruje kako aktualni saziv Vijeća ministara može napraviti najveće iskorake, ponajprije na polju EU i NATO integracija.
Večernji list: Je li BiH spremna provoditi europske reforme koje se od nje očekuju, ponajprije u aktualnom sazivu Vijeća ministara?
- U svojih prvih 45 dana predsjedanja Borjana Krišto sastala se s najvišim dužnosnicima Europske unije. Ti sastanci protekli su vrlo uspješno. Sve povratne informacije koje imamo govore o tome da je trebalo uputiti poruku iz BiH iz Bruxellesa te jasno iznijeti prioritete u približavanju EU. Ovom Vijeću ministara, predvođenom gospođom Krišto, 14 prioriteta Europske komisije predstavlja vodilje kako doći do sljedeće faze, a to je otvaranje pregovora za članstvo u EU. Nema alternative, osim nastavka puta prema EU. Alternativa pregovorima s EU-om upravo je stanje u kojem se BiH nalazi, a ono nije dobro ni politički, ni gospodarski ni sigurnosno.
Večernji list: Može li se procijeniti kada će BiH biti spremna zakoračiti u sljedeću fazu s EU-om, otvoriti pregovore o članstvu?
- Nakon ruske agresije na Ukrajinu proces proširenja je od administrativno-tehničkog ponovno postao krucijalno političko pitanje za EU. Ove godine obilježit ćemo 20 godina otkako smo dobili obećanje u Solunu 2003. da ćemo, kad jednom ispunimo uvjete, postati zemlja članica EU-a. Na temelju toga obećanja samo je RH postala punopravna članica EU-a i tzv. core Europe, Schengena i eurozone. Da nema optimizma i poticaja koje stalno upućuju hrvatski predstavnici u vlasti, prevladavalo bi posve drugačije ozračje. Kada smo podnosili zahtjev za članstvo u EU, imali smo otpore iz EU-a, a jednako velike i unutar BiH. Za Hrvate u BiH nema alternative članstvu u EU. Radimo sve kako bismo ispunili te ciljeve iako taj put traje već dva desetljeća. Vrijeme je da se taj generacijski posao završi.
Večernji list: Postoji li ta kemija unutar aktualnog saziva Vijeća ministara oko pitanja europskih integracija?
- Što je alternativa? Nestabilnost, ne samo gospodarska stagnacija nego i nazadovanje, daljnji odljev ljudi. Ovo Vijeće ministara BiH mora napraviti iskorak zbog svega kako bismo osigurali da teme Europske unije, koje jesu administrativno-tehničke, ali i političke, budu u vrhu prioriteta Vijeća ministara. Predsjedateljica Krišto i stranka kojoj pripadam preuzeli su odgovornost i po resorima kako bi upravo to učinili te povukli BiH prema EU.
Večernji list: Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nalazi se pod udarom sarajevske javnosti bliske SDA, koja mu zamjera da nije dovoljno Bošnjak, suradnju s drugima?!
- Suradnja je postala nepoželjna. Kada surađuje dvoje iz različitih političkih stranaka i opcija, ali sa zajedničkim vanjskopolitičkim ciljevima, te se nadopunjava u svakom mogućem smislu, to nekome postaje problem. Nikada neću prihvatiti da ime i prezime određuju onoga tko je domoljub u kontekstu vanjskopolitičkog zastupanja, osim javne dužnosti koju obnaša. Ministar Konaković me poštuje kao zamjenika, kao prvog suradnika. Ja istodobno osjećam poštovanje prema ministru vanjskih poslova te suradnjom pravimo iskorake. Djela i posjeta ministra i naših zajedničkih posjeta inozemstvu pokazuju koliko je takav način rada prepoznat. Nikada neću odustati od politike dogovora i razgovora, konsenzusa, uvažavanja drugoga i drukčijega. To je jedini način na koji možemo naprijed u Bosni i Hercegovini i prema našim vanjskopolitičkim ciljevima - Europskoj uniji i NATO-u.
Večernji list: Nedavno je Predsjedništvo utvrdilo raspored novih diplomatskih destinacija. Koliko je takvim potezom dodatno narušena hrvatska pozicija u diplomaciji?
- Diplomatsko-konzularna mreža BiH već je dulje zrela za temeljitu rekonstrukciju. Što se tiče odluke Predsjedništva, riječ je samo o imenovanju kandidata. Ti kandidati, jednom kada dobiju agreman zemlje prijama, tek tada postanu veleposlanici BiH. Pamtim vremena kada su karijerni diplomati imali veću zastupljenost u diplomatsko-konzularnoj mreži, a što se tiče hrvatske kvote, odnosno strukture unutar te mreže, ona je uistinu, osobito u posljednja dva mandata Predsjedništva BiH, narušavana namjerno i sustavno. Sustavno se umanjuje broj diplomata Hrvata.
Večernji list: Nije nepoznato kako je bivša ministrica vanjskih poslova sustavno narušavala poziciju BiH, posebice prema trećim zemljama?!
- Suradnja s trećim zemljama nije sporna. Dapače. Ali kada tjedan dana prije odluke Europskoga vijeća o kandidacijskom statusu pozovete ministra vanjskih poslova Irana te pri tome ministrica ne pokaže niti da bilo kakav komentar o zabrinutosti za stanje ljudskih prava, što je i stav Europske unije, onda to definitivno ne artikulira stav BiH. Nego je to ponajprije stav jedne stranke i, rekao bih, čak nije ni stav jednoga naroda. To moramo promijeniti kako bismo imali bolje usuglašene pozicije koje se projiciraju prema vani.
Večernji list: Svejedno, BiH nema jedinstveno stajalište ni oko ruske agresije na Ukrajinu iako se svi zauzimaju za put prema EU koji predviđa i potpuno usklađivanje vanjskopolitičkih stajališta o tome?!
- Apsolutno. Što se tiče političkih predstavnika Hrvata u Vijeću ministara BiH, stvar je posve jasna. Također, moram reći da i predstavnik bošnjačke politike, odnosno ministar Konaković na principijelnom temelju dijeli identična stajališta da se BiH obvezala slijediti vanjsku politiku EU-a. Tako se djelima opravdava i kandidacijski status koji je BiH dobila. Moramo pokazati da stojimo uz Uniju i njezinu vanjsku politiku jer su to vrijednosti na kojima je EU utemeljen.
Večernji list: Koliko je za BiH važno održavati dobre odnose, odnosno napredovati prema članstvu u NATO savezu, ponovno u kontekstu agresije na Ukrajinu?
- Za mene u političkom smislu nema alternative punopravnom članstvu BiH u Sjevernoatlantskom savezu. Posljednjih osam godina vodim Povjerenstvo za suradnju, odnosno NATO integraciju. Svaki korak koji se temelji na unutarnjem konsenzusu u BiH je dobrodošao i NATO ga pozdravlja. O pitanju članstva u tom savezu bavit ćemo se kada i NATO i BiH budu spremni to pitanje adresirati. Jako je važno da politika otvorenih vrata NATO-a bude aktivna. I dalje ćemo surađivati na dnevnoj razini.
Večernji list: Neki kažu da je važnije članstvo u NATO-u nego u EU. Kako to komentirate?
- Za mene su to dva lica istog novčića. Obje integracije donose BiH samo dobro. Nema toga što je važnije. U kontekstu integracije Oružanih snaga BiH naravno da je važniji Sjevernoatlantski savez, ali u kontekstu vladavine prava, tržišnog gospodarstva i ukupnog napretka važnije je članstvo u EU. Ne bih pravio rivalstvo ni dualizam. Važno je da oba procesa provodimo s više volje i energije.