Predstavnici Europske unije predvođeni Janom Sindelkovom, osobnom izaslanicom europskog povjerenika za proširenje Štefana Fuelea, jučer su stigli u BiH kako bi ponovno pojedinačno sa svakim od sedam lidera koji su bili na sastanku u Pragu otvorili razgovore kako bi pokušali pronaći rješenja za presudu Europskog suda u slučaju “Sejdić - Finci”. Fuelova izaslanica jučer je, kako doznajemo, u Banjoj Luci razgovarala s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i predsjednikom SDS-a Mladenom Bosićem, te nakon toga stigla u Mostar gdje je jučer poslijepodne imala susrete s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom HDZ-a 1990. Martinom Ragužem.
Razgovori s liderima
Tema svih razgovora ista: kako približiti stavove oko provedbe presude u slučaju “Sejdić - Finci”. Tijekom razgovora u Pragu iscrpile su se sve mogućnosti tzv. plutajućeg modela o kojem se proteklih mjeseci razgovaralo, nije se uspjelo usuglasiti stavove Bošnjaka i Hrvata. Bošnjačke strane se ne žele odreći oduzimanja prava Hrvatima, odnosno ne želi se osigurati princip da jedan narod drugome ne bira člana Predsjedništva BiH. Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod majoriziran je i svakodnevno mu se oduzimaju zakonske i ustavne ovlasti. Ako je izbor srpskog i bošnjačkog člana dogovoren, zašto se u Federaciji ne riješi pitanje izbora hrvatskog člana, ali na način da to bude predstavnik kojega su izabrali Hrvati, a ne Bošnjaci kao što je to do sada bio slučaj. Pored svega, važno je da se sve one stvari koje se dogovore ugrade i u Ustav kao mehanizam zaštite kako se ne bi dogodile nove izborne prijevare.
Bošnjačke stranke su cijeli problem oko provedbe presude “Sejdić - Finci” postavile tako da krivci ispadnu Hrvati jer traže mehanizme da izaberu svog člana Predsjedništva. Presudom se ne rješava hrvatsko pitanje, nego ono što stoji u presudi. Dodik i Bosić su jasno u Pragu kazali kako podržavaju svaki dogovor koji je u Federaciji postignut kompromisom, a ne dotiče se RS-a. Kompromis bošnjačke strane ne dopuštaju jer svog člana Predsjedništva svakako dobivaju, a problem je pustiti Hrvatima da biraju svog.
Optužbe i planovi
Predstavnici Europske unije su uvidjeli nastojanja Bošnjaka, te su iz tog razloga i predložili nastavak razgovora u BiH, kako bi se opet sa svima posebno vidjeli prijedlozi. Federacija BiH u svakom smislu već odavno pluta, lideri su suglasni kako treba razgovarati, ali i tražiti rješenja na nekim drugim modelima. Fiksni model ili pak neizravni način izbora o kome je u Pragu razgovore otvorio predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Hrvatske strane ostaju pri stavu da se razgovori moraju nastaviti, da je nužno tražiti rješenja kako bi se presuda provela, te kako bi Bosna i Hercegovina imala europsku perspektivu. Čović i Raguž jasni su i u tome da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini moraju osigurati prava koja imaju i druga dva konstitutivna naroda. Prikazivanje i označavanje Hrvata kao krivaca od bošnjačkih stranaka nije uspjelo, kao niti nametanje “ostalih” kao četvrtog naroda.
NIkako da se hrvatski pregovarači izdidignu iznad priče da izbor članova predsjedništva nije entitetska stvar nego stvar države Bosne i Hercegovine. Što mora biti zacementirana priča da izborne jedinice budu entiteti i što se uporno suzava prostor na dio federacije? Šta će biti ako se desi da Bošnjaci u federaciji proguraju po matrici Komšić nekog od Srba tipa Desnice i koji će imati više glasova od eventualnog Radmanovića, hoće li opet biti priča da će Srbi u federaciji biti obespravljeni ili će se mozda u predsjewdnistvu naci dva srbina i bosnjak?to su varijante koje su realno izvodive. treba tezoto vraćanju neizravnog izbora iz reda zastupnika u Zastupničkom domu jer tu svi izabrani zastupnici imaju legitimitet izborne velje građana.