Infografika prikazuje koliko osoba nije moglo podmiriti neplanirane troškove u 2023. godini. Na prvom se mjestu nalaze stanovnici Bugarske, a na posljednjem stanovnici Nizozemske, piše Večernji list BiH. Hrvatska se nalazi na petom mjestu, a ispred su Grčka, Latvija, Rumunjska i Bugarska. Infografika pokazuje da 47 posto Bugara ne može podmiriti troškove, dok je 41 posto Hrvata koji se nalaze u takvoj poziciji. Najbolje stoje Nizozemska (15 posto), Češka (20 posto), Belgija (21 posto), Švedska (22 posto) i Slovenija (23 posto). Infografika je pokazala stanje u EU. A što je s BiH? Gdje se nalaze građani BiH?
Prethodna istraživanja
Iz udruga potrošača godinama upozoravaju da se građani sve više zadužuju, i to na sve strane - kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Prvi krug zaduživanja je onaj za tekuću potrošnju s obzirom na neumoljivu statistiku da je za mjesečne troškove života potrebno više od dvije prosječne plaće. Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi, kao što su iznenadni posjeti liječniku, hitni popravci u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje. U posljednjem slučaju bh. građani pomoć traže od rođaka, prijatelja, susjeda... Kada im novac hitno zatreba, gotovo polovina građana BiH za pomoć će se obratiti nekome iz obitelji, dok će ih desetak posto novac tražiti od poslodavca, što je mnogo više od postotka onih koji će posegnuti za kreditom u nekoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji. To su potvrdila istraživanja stranih agencija provedena prije posljednje ekonomske krize prouzročene pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini, koje su došle do rezultata da će, kad im hitno zatreba gotovina, čak 49 posto građana BiH na vrata zakucati nekom od rodbine kako bi izbjegla "obijati" druge pragove, ponajprije "bankarske". Zanimljivo je, međutim, da će se kudikamo prije za novčanu pomoć obratiti i svom poslodavcu nego što će se kreditno zadužiti u bankama, pa čak i po prilično povoljnim kamatnim stopama. Istraživanja su pokazala i da čak 73,1 posto stanovništva u BiH redovito posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na proračun predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 maraka. Ništa čudno s obzirom na činjenicu da prosječna plaća iznosi 1340 KM, a da za manje od 1300 KM, koliko iznosi trošak za prehranu, radi više od polovine zaposlenih. Najmanje polovina stanovništva ne može redovito održavati tekuću potrošnju. Zbog toga su se prisiljeni zaduživati pa, kad prime plaće ili mirovine, vraćaju dug i tako rade svaki mjesec. Oni kojima treba više novca uglavnom moraju dizati kredite jer su rijetki prijatelji koji im mogu pomoći. Ljudi kojima treba manje novca, uglavnom za neki neplanirani trošak, mogu se snaći kod rodbine i ostalih bliskih osoba. Kredite u BiH građani podižu kako bi osigurali životne namirnice i zadovoljili svakodnevne potrebe, dok se rijetki odlučuju na neke velike investicije. To se vidi i u strukturi kredita u kojoj je sve više onih potrošačkih i nenamjenskih, kao i kartičnih.
Zaduženost građana
Ukupni krediti koje su banke u BiH plasirale stanovništvu na kraju studenoga 2023. godine iznosili su 11,77 milijardi KM, a kredite su, prema podacima Centralne banke BiH, imala čak 864.434 građana. To znači da u prosjeku svi radnici u BiH, koja su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu 2023. godine bila 850.523, ima kredit. U odnosu na 2022. godinu, lani je smanjen broj kreditno zaduženih građana, ali je povećan ukupan iznos kredita. - Na kraju 2022. godine 895.465 građana je imalo kredite kod banaka u BiH, a preostali iznos tih kredita na kraju prosinca 2022. godine bio je 10,97 milijardi KM - podaci su Centralne banke BiH. Najveći dio kredita stanovništvu na kraju studenoga 2023. godine od ukupno 11,77 milijardi KM odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM ili 73,1 posto. - Krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica iznosili su 1,72 milijarde KM ili 14,7 posto, a krediti za kupnju postojećih i popravak postojećih stambenih jedinica 969,5 milijuna KM ili 8,2 posto - navode iz CB BiH. Ekonomisti ističu kako ti podaci nisu iznenađenje i da oni upućuju na to da gotovo svaki zaposleni ima kredit. - Ti podaci pokazuju da imamo jako malo bogatih kojima krediti nisu potrebni, odnosno da mali postotak radno sposobnog stanovništva može živjeti bez kredita - navode.