Bosna i Hercegovina bi nakon listopadskih izbora mogla dobiti vlast na državnoj i entitetskoj razini u rekordno kratkom roku. Uz vjetar u leđa sa Zapada (SAD-a i EU), HDZ BiH, SNSD i stranke tzv. Osmorke predvođene SDP-om ozbiljno rade na razradi programa i podjeli pozicija u izvršnoj vlasti. Sve bi, optimistično najavljuju, moglo biti gotovo do Nove godine. Iako je dobila najviše glasova, stranka SDA Bakira Izetbegovića će najvjerojatnije u oporbu, a njezinu poziciju u vlasti preuzet će široka koalicija stranaka okupljenih oko SDP-a. Čelnik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić će, po dogovoru nove parlamentarne većine, nakon osam godina ponovno zasjesti na poziciju premijera Federacije BiH. Iako formalno to nije, u mnogim oblastima života ovo je najvažnija pozicija u izvršnoj vlasti. U razgovoru za Obzor, Nikšić nastupa vrlo samouvjereno i ne ostavlja prostora sumnji u opstanak Osmorke, kao ni u mogućnost suradnje s izbornim pobjednicima iz hrvatskog i srpskog naroda. Očekuje potporu Zapada, ali i suradnju i pomoć Hrvatske. Svih osim aktualnog predsjednika i nekadašnjeg čelnika sestrinske stranke u Hrvatskoj, Zorana Milanovića.
Večernji list: Gospodine Nikšiću, kad će Bosna i Hercegovina i Federacija BiH dobiti izvršnu vlast u cijelosti?
Očekujem da će vlast biti formirana u najkraćem mogućem roku. Među strankama članicama nove većine postoji visok stupanj povjerenja i usuglašenosti i nemam razloga sumnjati da ćemo proces završiti u kratkom vremenu. To je bitno i radi našeg europskog puta, jer EU očekuje od Bosne i Hercegovine ubrzano formiranje vlasti i rješavanje problema i zadataka koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom na tom putu. Kao oporba, SDP je podržavao svaki zakon koji je bio u interesu građana Bosne i Hercehovine. Zato očekujem da SDA prihvati realnost da neće biti dio nove većine i da ne usporava put države prema EU. Nadam se da neće na kocku staviti sudbinu građana i budućnost naše zemlje kako bi koji dan ili mjesec dulje ostao na vlasti.
Večernji list: Politički protivnici vam poručuju da Osmorka kao ideološki šarolika, ali i brojčano velika koalicija stranaka ne može biti duga vijeka. Kakav je vaš odgovor?
Najbolji odgovor je dosadašnja praksa. Sjetit ćete se da su naši oponenti i mediji bliski njima mjesecima najavljivali raspad skupine stranaka koja je podržala kandidaturu Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Najavljivali su da će neke od tih 11 stranaka podržati protukandidata, da će se povući iz zajedničke priče. Kao što znate, Denis Bećirović je pobijedio, sve stranke ostale su na okupu. Prije toga su istu priču pričali za projekt Trojke u Sarajevu koji se pokazao stabilnim, uspješnim i kao takvog su ga građani i prepoznali. Dakle, naša je suradnja utemeljena na čvrstim osnovama. Svi članovi tog saveza su stabilni. Model se pokazao uspješnim, učinkovitim i imunim na vanjske udare i tako će biti i ubuduće. Mislim da ideološka raznovrsnost tog bloka nije slaba točka, naprotiv. Zajedništvo, spremnost na kompromise, potiskivanje sujeta je jedini mogući pristup kojim možemo graditi naše društvo i državu i raditi na boljitku života svih ljudi.
Večernji list: Je li Osmorka, pa i cjelokupna nova vlast koja se nazire na državnoj i federalnoj razini, projekt SAD-a i EU. Ako nije, kako onda tumačite gotovo otvorenu potporu koju dobivate iz zapadnih diplomatskih krugova? Jeste li im nešto obećali?
Ova većina je isključivo projekt njezinih članica. Sporazum koji smo potpisali je plod našeg međusobnog dogovaranja, bez sudjelovanja međunarodne zajednice. Naravno, ne krijemo da imamo učestale razgovore s našim partnerima i prijateljima iz međunarodne zajednice. Njihova pomoć i podrška je dobrodošla. Bez pomoći Europske unije i SAD-a ne možemo ispuniti naše ciljeve izgradnje sigurnog, mirnog, ekonomski razvijenog društva i države. Obećali smo im isto ono što smo obećali našim glasačima. To obećanje je iskren rad na izgradnji stabilne države, suradnja na euroatlantskom putu, borba protiv kriminala i korupcije i niz drugih važnih političkih i praktičnih opredjeljenja i ciljeva. Naša obećanja sažeta su u našem sporazumu, a bit će dodatno elaborirana programskim dokumentima po resorima.
Večernji list: SDA smatra da kao stranka koja je dobila najviše glasova Bošnjaka treba biti dio vlasti. Osmorku čak optužuje za nacionalnu izdaju. Zašto ne želite suradnju sa SDA?
SDA se sada poziva na princip koji je sam kritizirao, a to je svođenje političkog sustava na zbir triju etničkih blokova. Iskreno se nadam da će SDA biti konstruktivna oporba, jer ima manje mandata u zakonodavnoj vlasti od Osmorke, a pogotovo od bloka koji formira većinu na entitetskoj i državnoj razini. Vlast u svakom demokratskom društvu formiraju subjekti koji okupe većinu u parlamentima. Imamo više mandata od SDA u državnom i entitetskom Zastupničkom domu, pa i federalnom Domu naroda. U državnom Domu naroda vidjet ćemo strukturu, ali će nova vlast opet imati jasnu većinu i u tom domu. Prozivanje za izdaju je u najmanju ruku neumjesno. SDA ima priliku pokazati da je spreman odustati od politike blokada i da želi raditi za državu na koju se uvijek pozivao. To mogu dokazati prihvaćanjem činjenice da će biti oporba, konstruktivnim radom i kritiziranjem svega što prepoznaju kao negativnu praksu, zašto ne. Mi smo kao oporba tako djelovali. Ako nastave na nacionalističkim principima destabilizirati prilike, blokirati procese, stvarati medijsku galamu protiv nas i protiv naših međunarodnih prijatelja i saveznika samo zbog toga što idu u oporbu, onda to prije svega nije dobro za njih, ali ni za građane, uključujući njihove glasače.
Večernji list: Stječe se dojam da ste s HDZ-om BiH brzo usuglasili program djelovanja u ovom mandatu. Što će biti glavni prioriteti nove vlasti?
Tako je. Potpisali smo sporazum i to je javni dokument. Dosta precizno definirali smo desetke prioriteta. Kao što sam rekao, dodatno ćemo razraditi programske prioritete po resorima. Stvar oko koje imamo apsolutnu suglasnost je provedba prioritetnih mjera za pristupanje EU definiranih u 14 preporuka Europske komisije. To podrazumijeva usvajanje određenih zakonskih rješenja na državnoj razini, provođenje reformi. Da se razumijemo, to podrazumijeva i izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Bosne i Hercegovine. Svjesni smo da će taj proces biti kompleksan, jer evidentno imamo različite poglede na ta pitanja. Također, svjesni smo da razgovor nema alternativu i radit ćemo na rješenjima koja mogu biti prihvatljiva svima, a u interesu građana i države Bosne i Hercegovine. Za nas je nesporan prioritet provedba presuda Europskog suda za ljudska prava i tu moraju biti zaštićena prava svih i svakom građaninu na teritoriju cijele države mora biti omogućeno da se kandidira i bude biran na svaku poziciju. Što se ostalih pitanja tiče, vjerujem da će po pitanju ekonomskih mjera i praktičnih reformi svi građani BiH osjetiti povećanje kvalitete življenja i bolji životni standard. To i jest najvažnije, da sačuvamo naše ljude u Bosni i Hercegovini i vratimo barem neke od onih koji su napustili zemlju, pa i većinu njih.
Večernji list: Hrvatskoj strani je izborna reforma prioritet, uključujući pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Vjerujete li u mogućnost unutarnjeg dogovora o tom pitanju?
Dopustite da odgovor započnem protupitanjem: Imamo li ikakvu drugu opciju osim dogovora? Jasno, odgovor je ne. Dogovor nema alternativu. Da još jednom ponovim, i nama je prioritet izborna reforma. Potpuno smo svjesni da ćemo u taj proces krenuti s poprilično udaljenih pozicija po određenim pitanjima. Zato nam je sjediti, argumentirano razgovarati i naći rješenje koje može biti dobro za državu Bosnu i Hercrgovinu i za ukupni politički ambijent u domovini. Već sam rekao, provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava je za nas nedvojbena obveza u ovom procesu i Europska unija je provođenje tih presuda definirala kao uvjet za pristupanje. Valja nam naći rješenje koje može dobiti dvotrećinsku podršku u državnom parlamentu. Mislim da to iskrenim pristupom možemo riješiti i da ćemo riješiti. SDP BiH je već u predizbornom razdoblju izradio opsežan prijedlog izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH koji smo dostavili OHR-u. To smo učinili na osnovi preuzetih obveza iz Bruxelleskog sporazuma, ali prije svega iz osjećaja odgovornosti prema BiH i europskom putu naše zemlje. Vjerujemo da se radi o kvalitetnom, racionalnom rješenju i spremni smo ga ponuditi kao osnovu za buduće razgovore o tome. S druge strane, imamo paket izmjena Izbornog zakona BiH po pitanju zaštite integriteta izbornog procesa koje su već sve stranke ove većine u Federaciji BiH usuglasile pri pregovorima u sjedištu Izaslanstva EU. Nema razloga da to rješenje što prije ne implementiramo. Jedino preostaje osigurati podršku partnera iz entiteta RS, iako su i neki od političkih subjekata sa sjedištem u tom dijelu države podržali usuglašena rješenja.
Večernji list: Kako pomiriti nacionalno i građansko u BiH? U kampanji pa i prije, svjedočili smo zahtjevima za ukidanje konstitutivnosti naroda, stvaranjem građanske države, idejama koje su većini Hrvata i Srba potpuno neprihvatljive.
Mi u BiH moramo raditi na vraćanju povjerenja među ljudima i vraćanju optimizma. Taj procjep između etničkog i građanskog je dosad progutao više stotina tisuća naših sugrađana koji su otišli iz zemlje razočarani, beznadni i ogorčeni. Otišli su jer se pažnja posvećivala tzv. velikim pitanjima, a potpuno se iz vidokruga izgubio svakodnevni život građana i egzistencijalni problemi s kojima se susreću i koji su za njih najvažnije životno pitanje. Od ideje građanske države ne treba praviti bauk. Sve države EU su građanske države. Problem je što je u BiH kreiran narativ da građanska država podrazumijeva određenu etnodominaciju, centralizaciju i gušenje određenih prava i identiteta, i što sve ne. Podsjetit ću vas da u EU imate više država koje su građanske, a istodobno su poprilično ili izrazito decentralizirane. Što se nas tiče, ne krijemo da se zalažemo za modernu, građansku BiH u kojoj su zagarantirana i zaštićena prava svih ljudi. Smatramo da državne institucije trebaju biti razvijene, stabilne i jake kako bi mogle raditi svoj posao i štititi interese i prava naših ljudi. Zalažemo se za uravnoteženje vrijednosti glasa svih, što je također temeljni demokratski princip. Istovremeno, svjesni smo vremena u kojem živimo i složene strukture naše zemlje i našeg društva. Uvjeren sam da možemo iznaći mehanizme koji će osigurati prava svakog stanovnika i onemogućiti bilo kakvu diskriminaciju, zanemarivanje ili ugrožavanje. Svaki naš čovjek se treba osjećati, komotno, ugodno, sretno i zaštićeno u svojoj zemlji. Svaki naš čovjek u svakom javnom dužnosniku treba prepoznati i svog predstavnika koji je spreman rješavati njegove probleme i raditi za njegov bolji život, neovisno o tome kako se tko zove i kojoj stranci pripada. Isto tako, svaki naš čovjek mora biti siguran da zbog svog identiteta neće biti diskriminiran i da mu zbog toga neće biti uskraćeno nijedno pravo.
Večernji list: Tvrdite da je SDP građanska stranka. Zašto onda SDP, ali i druge stranke koje se nazivaju građanskima, dobivaju zanemariv broj glasova na većinskim hrvatskim i srpskim područjima BiH? Kako to da toj "građanskoj politici" vjeruju samo Bošnjaci?
Ne brojim tko je i kojeg imena glasovao za SDP BiH. To zapravo i jest temelj građanskog svjetonazora. Mi u SDP-u jednako ćemo se brinuti o interesima i pravima ljudi u Širokom Brijegu, Banjoj Luci ili Grudama, kao i onih u Sarajevu, Goraždu ili Tuzli. Nadam se da će ljudi u svim dijelovima BiH u većem broju prepoznati našu iskrenost i činjenicu da samo socijaldemokratska opcija može biti most koji integrira naše društvo u pozitivnom smislu, most koji spaja i uvezuje sve dijelove države i sve građane, kako bismo radili zajedno za zajednički interes, jer BiH jest naša jedinstvena, zajednička domovina. Što se tiče podrške, ne smatram zanemarivom podršku tisuća glasača u Republici Srpskoj SDP-ovim kandidatima na proteklim lokalnim i općim izborima. SDP ima dva zastupnika u Narodnoj skupštini RS. To nije zanemarivo. Imamo vijećnike i zastupnike iz redova svih naroda na svim razinama. U Grudama imamo dva vijećnika, u Kantonu 10 (Hercegbosanskoj županiji) imamo dva zastupnika u Skupštini. Ništa od toga nije zanemarivo. Građanskoj politici ne vjeruju samo Bošnjaci. Građanska politika nije politika dominacije, nego politika jednakosti i poštivanja prava svakog pojedinca. Mi vjerujemo da ćemo dugoročno dobivati širu podršku jer ne promoviramo ništa drugo nego principe i modele koji vrijede u svakoj državi članici EU. Ništa manje i ništa više od toga. Spremni smo usvojiti, odnosno preslikati ustroj i izborni model bilo koje od članica EU. Zastupamo europske principe i uvjereni smo da će građani u magli različitih strahova i dezinformacija u konačnici to prepoznati.
Večernji list: U prošlosti ste žestoko kritizirali Milorada Dodika i njegovu politiku. Kako mislite s njim naći zajednički jezik?
Milorada Dodika nisam samo kritizirao, nego sam argumentirano osporavao njegove stavove. Retorika koja je prevladavala u njegovu govoru bila je neprihvatljiva i potpuno neproduktivna. Nametanje rješenja koja su bila neustavna i proglašena su neustavnima bilo je otvoren udar na pravni poredak naše zemlje. Ovo su jasne stvari i imamo presude Ustavnog suda BiH koje to potvrđuju. Za nas je neprihvatljiv bilo koji oblik secesionizma i rušenja pravnog poretka i tu nema prostora za ikakav kompromis. Nadam se i želim vjerovati da su ovakvi postupci stvar prošlosti. Prema mojem dubokom uvjerenju, najviše štete su ti postupci nanijeli stanovnicima u tom dijelu BiH. U vrijeme kada sam bio premijer Federacije BiH, iskreno moram reći da smo imali kvalitetnu suradnju i napravili niz iskoraka na euroatlantskom putu. Nekada sam imao dojam da se radi o dva različita čovjeka. Vrijeme je da svi zajedno počnemo spuštati loptu i raditi konkretne stvari po kojima će nas zapamtiti generacije koje dolaze, a tiču se boljeg života, sigurnosti i općeg napretka. Mediji i dobar dio javnosti, nažalost, vole svađe, one im povećavaju čitanost, a pojedinim političarima i rejting među biračima. Ali, naši ljudi ne žive ni od rejtinga medija ni od rejtinga političara. Smatramo da je budućnost BiH u NATO-u, to je i naša zakonska obveza. To ostaje teško, ozbiljno pitanje. Međutim, to nije prepreka da moderniziramo Oružane snage BiH i osiguramo bolje radne i životne uvjete pripadnicima Oružanih snaga. Po pitanju Rusije, slažemo se i pratimo stav EU koji jasno rat u Ukrajini identificira kao neopravdanu, ničim izazvanu agresiju na suverenu državu. Po tom pitanju, najbolji primjer kompromisa je Bruxelleski sporazum i način kako je u njemu to pitanje definirano. Taj sporazum pokazuje da se može naći rješenje i za najkompleksnija pitanja, i to u vrlo kratkom roku.
Večernji list: Vaše ime spominje se u kontekstu imenovanja novog premijera Federacije BiH. Vaš prošli mandat na toj poziciji nije baš okončan uspješno, a potkraj smo čak imali i nasilne prosvjede, paljenje institucija. Što će ovaj put biti drukčije?
Mjera uspješnosti nisu prosvjedi, nego učinci vlade. Ta vlada FBiH ostavila je više od 100 kilometara autocesta. Na toj brojci smo bili sve donedavno kada je otvoreno još nekoliko kilometara autocesta. Ta vlada vratila je dugovanja prema braniteljskoj populaciji, dvaput povećala mirovine, umanjila unutarnji dug za više od stotinu milijuna KM. Ta vlada kreirala je set antikorupcijskih zakona koji su usvojeni u parlamentu, ali, nažalost, nisu implementirani. Mogao bih nabrajati još dosta toga. Naravno, ta vlada je također bila opterećena blokadama i svađama zbog čega nije bila još uspješnija. Prva stvar koja će sada biti drukčija jest iskrena suradnja, komotna većina i stvarna opredijeljenost da svi zajedno radimo i idemo naprijed. Siguran sam da će i građani to osjetiti i da će ova vlada biti još uspješnija od spomenute vlade, kako zbog ovih činjenica, tako i zbog prethodnih neprocjenjivih iskustava.
Večernji list: Kakav odnos očekujete s Hrvatskom? Jeste li kontaktirali s premijerom Plenkovićem ili nekim drugim hrvatskim dužnosnicima?
Republika Hrvatska je susjed s kojim djelimo najdužu granicu. Republika Hrvatska je i naša granica prema Europskoj uniji. Nadam se konstruktivnoj suradnji i pomoći Hrvatske na euroatlantskom putu naše države. Nažalost, brojni postupci Republike Hrvatske, iz moje perspektive, u posljednje vrijeme nisu bili takvi. Imali smo slučajeve otvorenog upletanja u unutarnja pitanja BiH, čak i otvoreno ponižavanje i vrijeđanje države BiH od najviših državnih dužnosnika Hrvatske. Mi s Republikom Hrvatskom trebamo, zapravo moramo graditi iskrene odnose i rješavati otvorena pitanja u dobroj volji, na ravnopravnim osnovama. Vjerujem da ćemo krenuti u tom smjeru i da će naš susjed biti naš najjači oslonac za pristupanje EU i NATO-u. Očekujemo od Hrvatske da, uvažavajući suverenitet BiH, pomogne našoj državi u jačanju institucija i pripremanju za članstvo u EU i NATO-u. S gospodinom Plenkovićem nisam razgovarao, ali sam uvjeren da ćemo imati priliku surađivati na dobrosusjedskim osnovama.
Večernji list: S predsjednikom Zoranom Milanovićem ste svojedobno blisko surađivali, obojica dolazite iz SDP-ova miljea. Kakvu suradnju očekujete?
Bit ću potpuno iskren i reći da mi je drago da je pozicija predsjednika Republike Hrvatske ipak samo protokolarna. Milanović je svojim istupima vrijeđao sve ljude Bosne i Hercegovine i ne smatram ga više adresom za suradnju. Poštujem funkciju koju obnaša, on je izbor građana Hrvatske, no to je sve. Dok se ponaša populistički, vrlo često desničarski i svađalački, smatram da ne pridonosi dobrosusjedskim odnosima. Poštujem njegovo pravo na takvo ponašanje, ali i ja zadržavam pravo na svoj stav i veliku rezervu na njegovu dobronamjernost u odnosu prema Bosni i Hercegovini.
Kako to ni riječi o jednakosti i jednakopravnosti naroda u BiH!? Pishnje uz vjetar!