Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini još nije poprimila dramatične razmjere kakvi su najavljivani početkom proljeća, što u prijevodu znači da dnevni priljev ilegalnih migranata nije dramatično povećan.
Tuzla i USŽ
Ipak, dostupni podaci govore kako je prisutan trend rasta, pa bi se do kraja ljeta BiH doista mogla suočiti s humanitarnim, sigurnosnim i političkim problemom za koji, očito, nije spremna. Vijeće ministara zadužilo je Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo obrane za postupanje sukladno zaključku Predsjedništva BiH, koji se odnosi na informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH u vezi s povećanim priljevom migranata. Zapravo, riječ je o izradi sveobuhvatnog plana za djelovanje državnih i entitetskih institucija, sukladno nadležnostima u cilju sprječavanja povećanog priljeva migranata u BiH.
Situacija je trenutačno takva da samo u Tuzlu, kao tranzitnu točku, stiže i do 100 migranata dnevno, a priljev je još veći na krajnjem zapadu, u Unsko-sanskoj županiji, odakle se migranti nastoje prebaciti u Hrvatsku. Sve su češći i incidenti s migrantima, uključujući nesreće sa smrtnim ishodom. Zbog toga su i učestali apeli s područja Unsko-sanske županije da se teret migrantske krize s lokalne prenese na više razine. Jedino što se do sada uspjelo uraditi je djelomično izmještanje migrantskih centara iz gradskih u prigradska područja bliže granici te nešto veća kontrola kretanja migranata. Granična policija sa svoje strane poduzima što može, imajući u vidu nedovoljan broj policijskih službenika i njihovu neodgovarajuću opremljenost. Odlučno su odbacili navode parlamentarnog zastupnika iz USŽ-a Hamdije Abdića kako Granična policija “radi za Hrvatsku”, nazivajući ih netočnim i tendencioznim.
- Takvim izjavama Abdić želi degradirati pripadnike GP-a BiH, koji su samo u prošloj godini spriječili više od 15 tisuća ilegalnih prelazaka državne granice, ističu iz GP-a BiH.
Sposobnost institucija
Jačanje graničnog nadzora jedna je od mjera i u tom kontekstu već su poduzete neke mjere na dodatnom jačanju ljudskih kapaciteta na istočnoj granici, odakle ulaze migranti u BiH. Najavljena je i bilateralna pomoć nekih srednjoeuropskih država u nadzoru istočne granice BiH, a unutarnje suglasnosti o angažiranju vojske zasad nema. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kakav će biti zatraženi plan koji će načiniti ministarstva obrane i sigurnosti. Spominje se mogućnost angažiranja inženjerijskih postrojbi koje bi pomogle u zapriječenju mjesta pogodnih za ilegalni prelazak granice. No, dužnosnici iz Republike Srpske nisu skloni bilo kakvom angažiranju vojske na jačanju granice prema Srbiji. Sumnje u sposobnost institucija vlasti BiH da se učinkovito nose s migrantskom krizom pojačava i činjenica da su i zakonodavna i izvršna vlast u svojevrsnoj blokadi. Ne održavaju se redovite sjednice Vijeća ministara, koje je ionako u tehničkom mandatu. Parlamentarni domovi uopće ne zasjedaju, a svega nekoliko sjednica održalo je Predsjedništvo BiH u prvih pola godine svoga mandata.