Jedno od najkrupnijih pitanja oko kojega se ponovno podigla temperatura je i ono o državnoj imovini, što se za sada čini kao pitanje oko kojega ne postoji mogućnost dogovora. Ali prijeti velika destabilizacija u slučaju da ga se pokuša razriješiti preko koljena, piše Večernji list BiH.
Dok su se svi zabavljali novim Dodikovim najavama kako će deportirati visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u slučaju da kroči na tlo Republike Srpske, iz njegovih usta moglo se čuti vrlo eksplicitan stav što će se dogoditi ako odluka o statusu državne imovine bude mimo očekivanja Republike Srpske. Tako je Dodik rekao kako će se entitet kojemu je na čelu odcijepiti od BiH ako visoki međunarodni predstavnik nametne Zakon o državnoj imovini, a odbacio je da bi mogao završiti u zatvoru bude li osuđen za negiranje odluka Christiana Schmidta.
- Onoga trenutka kada Schmidt nametne Zakon o imovini te noći (bit će) donesena odluka o samostalnosti Republike Srpske - rekao je Dodik u intervjuu za Federalnu televiziju.
Džamija u Neumu
On tvrdi kako je imovina na području Republike Srpske vlasništvo tog entiteta, no Ustavni sud BiH u dva navrata osporio je zakone koje su donijele vlasti toga entiteta. Zabranu raspolaganja državnom imovinom još 2005. donio je bivši visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown. Dodik tvrdi da je Daytonskim mirovnim sporazumom imovina pripala entitetima. U međuvremenu je njemački političar na čelu međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uspostavio posebno povjerenstvo koje pokušava doći do rješenja ovoga pitanja. Dodik, međutim, odbacuje bilo kakvo nametanje Schmidtove odluke u korist države BiH.
- To vodi samostalnoj Republici Srpskoj. Neću prihvatiti da mi ono, na što imam pravo, netko drugi uzme. Ako mi uzimate imovinu, zašto bih ja bio s vama. Za mene je to završeno u Ustavu - objasnio je čelnik bosanskohercegovačkih Srba.
Nije, međutim, objasnio na koji bi način Republika Srpska, koja je jedan od dvaju entiteta u BiH, postala samostalna. No, svejedno, pitanje državne imovine zadaje glavobolju više od dva desetljeća. Zbog nerješavanja toga pitanja štete trpi javna uprava, ali i gospodarstvenici, ponajprije strane investicije. Državna imovina u Bosni i Hercegovini obuhvaća različite vrste imovine, uključujući zemljište, infrastrukturu, poduzeća, šume, rudnike, vodne i druge resurse. Ova imovina može biti u vlasništvu države ili entiteta, a ponekad se dio imovine može smatrati zajedničkom imovinom na razini države.
Jedno od pitanja koje oslikava probleme s državnom imovinom je, zanimljivo je, i nedavno otvorena malena džamija u neumskome zaleđu u selu Rabrani. Iako su međunarodni diplomati vršili pritisak na lokalne vlasti u Neumu, pa i na druge hrvatske dužnosnike, kako bi se pozitivno odgovorilo tome zahtjevu, sami su kumovali zapetljavanju u to veliko neriješeno strateško, ali i političko pitanje.
Naime, prošireni objekt džamije, koji je prije toga bio mjesto molitve - mekteb, izgrađen je upravo na državnoj imovini. A istodobno se očekivalo od općinskih vlasti u Neumu da prekrše upravo odluku Paddyja Ashdowna o zabrani raspolaganja državnom imovinom te izdaju potrebne dozvole Islamskoj zajednici. Što vlasti u Neumu ne mogu i ne žele napraviti. Čak i unatoč tome, stav oko državne imovine u federalnom entitetu gotovo je identičan - da ta imovina pripada državi, ali i da se može koristiti na nižim razinama. Ustavni sud BiH je u čak pet odluka koje se odnose na pitanje državne imovine dao jednu precizniju definiciju što spada u pojam državne imovine i tu se razlikuju dobra i objekti koji služe svim građanima BiH.
Loš tajming
Uz opće dobro, u državnu imovinu ubraja se i sve ono što služi državnim tijelima u obavljanu njihove javne funkcije i ono što je, po međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, prešlo na državu BiH. Posljednji pokušaj Republike Srpske da donošenjem Zakona o nepokretnoj imovini prisvoji državnu imovinu suspendirao je visoki predstavnik u BiH. Svoj stav o tom pitanju iznijelo je i Veleposlanstvo SAD-a u BiH.
Državna imovina Bosne i Hercegovine pripada državi, a za njezino reguliranje potreban je zakon na državnoj razini. Koji će opet donijeti državni Parlament BiH. Po njima, to nije stvar mišljenja, već ustavna i pravna činjenica. OHR je ranije ove godine uspostavio posebnu radnu skupinu stručnjaka kao dio procesa tehničkih konzultacija o državnoj imovini. U njihovu radu polazna osnova su presude Ustavnog suda BiH koje se tiču državne imovine. No, iz rada toga povjerenstva otišli su srpski članovi koji su, također, vjerojatno pod pritiskom zbog stajališta vlasti u entitetu. Kako god, nije sazrelo vrijeme za donošenje odluke o državnoj imovini, bilo da je u pitanju intervencija visokog predstavnika ili pak guranje tog pitanja pred državne zastupnike. Pozicije su nepomirljive te svjedoče o posve različitom pristupu prema poziciji države Bosne i Hercegovine i njezinim prerogativima.