Radnici iz realnog sektora u BiH odavno odlaze, a u posljednje vrijeme za njima sve češće put Zapada idu i oni iz javnog sektora. Plaće su male, a posla je sve više jer oni koji znaju i žele raditi - odlaze, piše Večernji list BiH.
Nepoštivanje prava radnika - od neplaćenog prekovremenog rada, nepoštivanja prava na minimalni odmor, neadekvatno plaćenog noćnog rada, rada nedjeljom... razlozi su koji radnike tjeraju iz BiH. Povećanje plaća u realnom sektoru i poštivanje Zakona o radu su nužni. Poslodavci koji ostvaruju ogromnu dobit najviše su odgovorni što ljudi odlaze iz zemlje u potrazi za boljim uvjetima rada. Međutim, ako poslodavci sami ne shvaćaju da je nužno poboljšati uvjete rada svojim zaposlenicima, na to bi ih mogli natjerati Nijemci, barem onaj dio poslodavaca koji svoje proizvode izvozi u tu zemlju.
Poštivanje prava radnika
U Njemačkoj je, naime, već mjesecima na snazi novi Zakon o lancima opskrbljivanja koji se odnosi i na BiH. Njime su postavljeni novi uvjeti za njemačke kompanije koje posluju s poduzećima u inozemstvu. A upravo je Njemačka jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za BiH. Po pitanju izvoza na prvom mjestu nalazi se Hrvatska, a na drugom Njemačka. Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, BiH je, primjerice, u samo prva četiri mjeseca ove godine u Njemačku izvezla robu u vrijednosti od 930,606.656 KM, a zanimljivo je da je u ožujku izvozom od 245 milijuna KM zabilježen rekord izvoza u Njemačku. Kada je riječ o uvozu, BiH je iz Njemačke u prva četiri mjeseca ove godine uvezla robu u vrijednosti od 1,027 milijardi KM. Kako bi nastavili izvoziti na ovo važno tržište, poslodavci iz BiH morat će poštovati uvjete koje su postavili Nijemci. Njemačke kompanije obvezane su da od inozemnih poslovnih partnera traže poštivanje ljudskih i radničkih prava, kao i to da rade na zaštiti okoliša, nedavno je objavio Klix. To znači da gospodarski subjekti najveće europske ekonomije moraju: procijeniti rizik od kršenja ljudskih prava i od štete za okoliš; moraju raditi dubinske analize tih pitanja i nadležne izvještavati po tim pitanjima; voditi računa da njihovi strani poslovni partneri primjenjuju 11 međunarodno priznatih konvencija o ljudskim pravima. To se prvenstveno odnosi na zabranu dječjeg rada, ropstva, prisilnog rada, ugrožavanja zdravlja i sigurnosti radnika, uskraćivanja, kako je navedeno, razumne plaće, zabranu osnivanja sindikata i radničkih udruga, uskraćivanja vode, hrane i sredstava za život. Dakle, traži se odgovorno poslovanje u cijelom lancu opskrbljivanja.
Višemilijunske kazne
Ova pravila će se u prvoj godini primjenjivati na njemačke kompanije s najmanje 3000 radnika, a od sljedeće godine na kompanije koje imaju najmanje 1000 radnika. Kršenje ovih propisa za njemačke kompanije značit će kaznu i do osam milijuna eura, a postoji mogućnost i da im na tri godine bude zabranjeno sudjelovanje u javnim nabavama. Navedena pravila predstavljaju nove izazove za bh. kompanije. Philipp Poferl, šef međunarodnih projekata kompanije Arqum, koja savjetuje druge subjekte o sigurnosti na radu, kvaliteti i zaštiti okoliša, napomenuo je da se pred BiH otvaraju brojna pitanja, a prije svega ona koja se odnose na ljudska prava i okoliš. Bh. gospodarstvenici neće moći ignorirati ono što traže Nijemci, a njihove tvrtke će dostaviti uvjete bh. kompanijama koje trebaju ispuniti. Dobavljačima koji ne budu poštovali njemačke uvjete prijeti zabrana izvoza u Njemačku. Možda će, ako već nedostatak radnika nije natjerao bh. poslodavce na poboljšanje uvjeta rada, to učiniti strogi njemački zakon i moguća obustava izvoza.