Nijemci od BiH traže arhivu o UDBA-i i radu bivših komunista

Nakon što je prije nekoliko tjedana na adresu Ministarstva pravosuđa BiH stigao pismeni zahtjev višeg zemaljskog suda u Münchenu u kojem se traži saslušanje bivšeg visokopozicioniranog načelnika druge uprave UDBA-e sa sjedištem u Beogradu i bivšeg šefa Službe državne sigurnosti u Mostaru Ivana Lasića zvanog Gorankić, iz ove pravosudne institucije od vlasti BiH tražit će se novi dokumenti doznaje portal Vecernji.ba.

Prema tvrdnjama tužiteljstva i svjedoka koji iznose svoju verziju priče o ubojstvu Stjepana Đurekovića, zbog kojeg se u njemačkoj sudi bivšim UDBA-inim agentima Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, od vlasti u BiH tražit će se dokumentacija koja je vezana uz političku prošlost bivše komunističke partije.

Takvi zahtjevi su već upućeni Hrvatskoj, ali i Sloveniji. S obzirom da trag oko ubojstva Stjepana Đurekovića vodi i do nekih ljudi koji su državljani BiH, tražit će se dosjei sigurnosnih službi i komunističke partije iz Sarajeva.

Osim ubojstva Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine, za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač, kojima će suđenje u Münchenu trajati do travnja iduće godine, pred njemačkim pravosuđem bi moglo doći do rasvjetljavanja i drugih ubojstava.

Na saveznoj razini u Njemačkoj bi se mogla pokrenuti istraga i suđenje zbog likvidacije 22 ubijena hrvatska politička emigranta koji su na području Savezne Republike Njemačke likvidirani u razdoblju od 1970. do 1989. Među žrtvama i njihovim egzekutorima ima i današnjih državljana BiH koji prema važećem zakonu ne mogu biti izručeni nijednoj drugoj državi, izuzev ako se radi o slučaju ratnog zločina. No, može se doći do nekih dokumenata koji su navodno deponirani u arhivama u Sarajevu. Njemački sudovi koji će procesuirati ubojstva UDBA-e u Njemačkoj preko dokumenata bivše komunističke partije, sigurnosno-obavještajnih službi, žele saznati kakve su bile strukture sigurnosnog i obavještajnog aparata u Jugoslaviji na saveznoj razini i na području njenih republika.

Kakve su zakonom regulirane zadatke imala ova državna tijela u vezi s gonjenjem jugoslavenskih, a posebice hrvatskih iseljenika, ili protivnika komunizma u zemlji i inozemstvu? Pokušat će se saznati kakve su kompetencije imala savezna državna tijela u Beogradu, ali i ona u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, kakvu je ulogu u okviru ukupne državne strukture imala komunistička partija (Savez komunista na saveznoj i republičkoj razini) (natuknica: “Odluke državnih tijela nisu mogle biti donesene bez ili protiv partije”)? Kako je bio strukturiran KPJ?