Nives Jukić, predsjedateljica Institucije ombudsmana u BiH, za Večernji list govori o stanju ljudskih prava u protekloj godini, o problemima građana s kojima se godinama susreću te otkriva na što se stanovnici BiH najviše žale.
Večernji list BiH: Gospođo Jukić, Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine je neovisna organizacija u našoj državi. Kako rade ombudsmani i koja je uloga predsjedatelja?
- Instituciju čine tri ombudsmana. Dijelim mandat s kolegicom dr. Jasminkom Džumhur i kolegom prof. dr. Ljubinkom Mitrovićem. Ombudsmani rade temeljem konsenzusa. Od ove godine koordiniram poslove jer sam u sljedeće dvije godine predsjedateljica. U Instituciji ombudsmana je trenutačno 55 zaposlenih, od toga je najveći broj pravnika, tako da je naš rad timski i pravne naravi. Sjedište Institucije je u Banjoj Luci, a imamo urede u Sarajevu, Mostaru, Brčkom i Livnu. Zbog ograničenih financijskih sredstava, nije moguće otvoriti više ureda na području BiH. S obzirom na potrebe, uz potporu OESS-a, imamo uredovne dane u Doboju, Bihaću, Bijeljini, Kupresu, Tomislavgradu, Bosanskom Grahovu, Glamoču i Drvaru.
Večernji list BiH: Kakva je uloga ombudsmana, odnosno kako građani komuniciraju s vašom Institucijom?
- Instituciji ombudsmana može se obratiti svaki građanin koji smatra da su njegova prava povrijeđena te, ako je žalba osnovana, provodimo postupak istraživanja i temeljem onoga što utvrdimo donosimo odluku. Takva odluka može biti u formi preporuke kojom se ombudsmani obraćaju odgovornom tijelu da otkloni povredu prava koja je u predmetu utvrđena. Godišnje ombudsmani podnose izvješće o rezultatima aktivnosti Institucije Parlamentarnoj skupštini BiH, Predsjedništvu BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske i federalnom Parlamentu BiH. Uskoro će biti prezentirano izvješće za prethodnu godinu koje je u finalnoj izradi. Volim reći kako je naše izvješće vjerna slika stanja ljudskih prava u BiH. Ombudsmani imaju posebne ovlasti prema Zakonu o zabrani diskriminacije, Zakonu o slobodi pristupa informacijama, Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.
Večernji list BiH: Što pokazuje izvješće, kakva je slika stanja ljudskih prava bila u 2017. godini u BiH?
- Statistički pokazatelji upućuju na povećanje broja obraćanja građana u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno 13.968 građana obratilo se našoj Instituciji, registrirano je 3160 predmeta, što je također 250 više u odnosu na prethodnu godinu, te je izdano 336 preporuka, što je za 69 više u odnosu na prethodnu godinu. U određenim oblastima postoje pomaci, ali, nažalost, postoje i problemi koji se ponavljaju. Posebno su poražavajući stupanj nezaposlenosti, veliko nepovjerenje građana, nedovoljna educiranost i nedovoljna transparentnost informacija koje trebamo i koje moraju biti dostupne svima. Prošle godine ombudsmani su sastavili i dva posebna izvješća, i to o upotrebi službenog jezika i pisma u BiH te o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH. Glavna odlika naših izvješća je puno ilustrativnih primjera, što ih čini čitljivijim i konkretnijima. U krajnjem slučaju, primjeri mogu biti i poticajni za buduća obraćanja građana.
Večernji list BiH: Na što se građani najviše žale?
- Najveći broj predmeta odnosi se na rad pravosudnih tijela. Građani se žale na duljinu postupka. Sustavni problem u BiH je kronična opterećenost redovitih sudova, ali to ne može biti opravdanje za prekomjerno trajanje sudskog postupka. Nakon prvostupanjske presude, neprimjereno dugo čekaju se drugostupanjske odluke. Primjerice, žalitelj je starije životne dobi, protiv prvostupanjske presude podnio je žalbu drugostupanjskom sudu, a to je Županijski sud u Sarajevu, 2015. godine. Još uvijek čeka na red. Nažalost, taj primjer samo je jedan u nizu identičnih. Nadalje, veliki je problem nerealizacija pravomoćnih odluka, posebice na teret proračuna raznih razina vlasti. Na primjer, žalitelju nije realizirana presuda Općinskog suda u Sarajevu, a u pitanju je radni spor. Pravomoćna presuda je od 2013. godine, a ombudsmani su prije dvije godine dobili odgovor kako se izvršenje njegove pravomoćne odluke nalazi na 1771. mjestu među onima koje se trebaju naplatiti iz proračuna SŽ-a. Nažalost, do danas, do 2018., ta presuda nije realizirana. Iz godine u godinu ponavljamo primjere i upozoravamo kako pravodoban i učinkovit rad pravosudnih tijela nije ni blizu dostižan građanima u pojedinim sudovima. Drugostupanjski sudovi na naše traženje dostavljaju tipske odgovore kako rad po konkretnoj žalbi nije okončan i da se predmeti rješavaju prema planu rješavanja predmeta za tekuću godinu, po starosti inicijalnoga akta, a prema uputi Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH. Kako ćete vi onome tko vam se s puno nade i povjerenja obraća to obrazložiti - kako treba čekati jer nije u planu..., i to godinama.
Večernji list BiH: Kada govorimo o zaštiti prava iz radnog odnosa, što pokazuju vaši podaci?
- Značajan broj žalbi podnesen je zbog nepravilnosti u provedbi natječajnih procedura, zatim neuplaćivanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, sporosti nadležnih tijela u postupcima ostvarivanja prava iz radnog odnosa te dugotrajnoga vođenja stečajnih postupaka. Postupci znaju trajati dugi niz godina, a oni koji nam se obraćaju, bivši zaposlenici, su prije započinjanja navedenih postupaka ishodili pravomoćne sudske presude koje se odnose na uvezivanje radnog staža i isplatu zaostalih plaća.
Večernji list BiH: Što su sadržaji ili, bolje reći, problemi zbog kojih vam se građani godinama obraćaju?
- I dalje je prisutan problem pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom, koje se zbog tehničkih i fizičkih prepreka ne mogu neometano kretati. Sredstva javnog prijevoza nisu prilagođena njihovim uvjetovanostima kretanja. Djeca s posebnim potrebama nemaju asistente u nastavi jer njihov angažman ovisi o financijskim sredstvima, umirovljenici i starije osobe traže posebnu senzibiliziranost društva. Nadalje, građani nam se godinama obraćaju zbog neodgovarajućeg inspekcijskoga nadzora, što se najčešće ogleda u ostvarivanju prava na imovinu, na neometano uživanje posjeda, izgradnju stambenih i poslovnih objekata sukladno propisima o gradnji, obavljanju komunalnih djelatnosti i sl. U prošloj godini imali smo i žalbu vezanu uz bespravnu gradnju vjerskog objekta. Radilo se o žalbi mještana hrvatske nacionalnosti, koji žive u naselje Volijak, u općini Jajce, u povodu čega smo uputili preporuku načelniku općine Jajce i Općinskom vijeću Jajce.
Večernji list BiH: Kada govorimo o diskriminaciji, kakva su vaša iskustva s obzirom na predmete koje imate sukladno odredbama Zakona o zabrani diskriminacije?
- Statistički pokazatelji za 2017. pokazuju kako se najveći broj žalbi odnosio na mobbing. Sigurno je kako ima više građana koji su izloženi mobbingu ili su žrtve nekog drugog oblika diskriminacije, ali se ne žale niti traže sudsku zaštitu zbog straha od posljedica. Zato je vrlo bitno proaktivno djelovati, pravodobno prepoznati i reagirati kako bi se spriječile posljedice. Stoga smatram da svako tijelo, posebno s velikim brojem zaposlenih, mora imati interni mehanizam zaštite kojem se zaposlenik može obratiti i koji će odmah djelovati. Ako postoji loše radno okruženje, to je štetno, ne samo za zaposlenika koji je izložen mobbingu već za kompletan kolektiv i menadžment, te zato treba djelovati da se takve situacije preveniraju, a time spriječe i mogući sudski postupci.
Večernji list BiH: Što osobno smatrate da treba raditi u idućem razdoblju kako bi nam bilo bolje?
- Raditi, ne samo na zaštiti, dakle, po žalbama stranka, već i na promoviranju ljudskih prava. Ljudska prava dio su svih nas i pripadaju svima. Dakle, jednakopravno trebamo uživati kao i jednakopravno poštivati. Kultura življenja podrazumijeva puno poštivanje ljudskih prava. Prema međunarodnim standardima, načela jednakosti i nediskriminacije su osnova ljudskih prava i sloboda. To su načela kojima svi trebamo stremiti, a za što je nužna promjena svijesti. To je proces koji traje. Nažalost, stvarnost i naši predmeti pokazuju kako smo još daleko od ovoga o čemu govorim.