Tisuće umirovljenika u Bosni i Hercegovini ponovno imaju razloga za slavlje. Riječ je o onima koji su dio radnog vijeka ili cijeli radni vijek proveli radeći u Njemačkoj. Naime, svi oni od 1. srpnja ove godine mogu očekivati veće mirovine. Prema službenoj procjeni, mirovine bi u srpnju trebale porasti za 3,5 posto u zapadnoj Njemačkoj i 4,2 posto u istočnoj Njemačkoj. Uz mirovinu od 1000 eura (1950 KM), vjerojatni porast u 2023. znači rast od oko 35 eura (68,20 KM) na zapadu i 42 eura (81,90 KM) na istoku zemlje. Ovaj rast manji je nego na ljeto 2022. godine, kada su na zapadu mirovine porasle za 5,35 posto, a na istoku za 6,12 posto. Inače, Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook profilu objavio podatke koliko je građana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u Njemačkoj. Prema grafikonu koji je Kovač objavio, u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz Bosne i Hercegovine, 426.845 migranata iz Hrvatske i 330.000 s prostora Srbije i Crne Gore. Prema pravilima u Njemačkoj, za pravo na mirovinu potrebno je minimalno pet godina radnog staža. To vrijedi samo za državljane iz zemalja koje nisu u EU. Sve osobe koje su uplaćivale u Europskoj uniji, na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj, mogu svoju mirovinu pridružiti njemačkoj, a ne moraju ispunjavati uvjet od pet godina. Neće samo umirovljenici koji primaju mirovinu iz Njemačke u idućem razdoblju dobiti uvećane mirovine, i korisnici Federalnog zavoda MIO mogu očekivati isto. Najniža mirovina u FBiH do sredine ove godine porast će na 515,20 KM, dok bi iznos zajamčene mirovine u tom slučaju trebao iznositi 617,40 KM. Riječ je o rastu mirovina u skladu s redovitim usklađivanjem propisanim Zakonom o MIO FBiH koji podrazumijeva da se svakog 15. travnja u godini usklađuju mirovine prema postotku porasta prosječne bruto plaće u FBiH u prethodnoj godini. - Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini - stoji u zakonu. U skladu s navedenim, ukupno usklađivanje mirovina u ovoj godini trebalo bi biti u visini od 15,6 posto. Budući da je u skladu s dogovorom Vlade FBiH i Saveza umirovljenika, odnosno davanjem suglasnosti na odluku Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO o akontativnom usklađivanju mirovina, a zbog enormnog rasta cijena troškova života, prvi dio usklađivanja mirovina proveden već u siječnju, kada su mirovine uvećane za 11,1 posto, u ovoj godini redovito usklađivanje bit će provedeno od dva puta. U skladu sa zakonom, uz travanjsku mirovinu, bit će im retroaktivno isplaćena i razlika za siječanj, veljaču i ožujak za najmanje četiri posto, odnosno za razliku postotka usklađivanja. Iz Saveza umirovljenika Federacije BiH najavili su da će već u lipnju, ako inflacija nastavi rasti ovim tempom, umirovljenici tražiti i izvanredno usklađivanje mirovina. •
Tisuće umirovljenika u BiH očekuje rast mirovina