Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za Fenu govori o temama iz nadležnosti Vlade FBiH koje su zaokupile pažnju javnosti ovih dana. Naime, Federalna vlada je posljednjih mjesec dana donijela više aktualnih odluka, od novog povećanja mirovina do brojnih proračunskih ulaganja, a premijer Novalić odgovarao je i na pitanja o ekonomskom rastu, te izmirenju obveza Federacije.
Najvažnija vijest tiče se povećanja mirovina. Odgovarajući na pitanje kada se očekuje isplata novih uvećanih primanja za umirovljenike i hoće li eventualno biti još dobrih vijesti za ovu populaciju, premijer podsjeća da je Vlada početkom travnja na sjednici o konačnom usklađivanju mirovina, uz ranije povećanje od akontativnih 11,1 posto, povećala mirovine za još 5,15 posto.
-To je ukupno povećanje od 16,25 posto u ovoj godini. I primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja ove godine. To znači da će razlika od 5,15 posto za razdoblje od siječnja do travnja biti isplaćena zajedno sa uvećanim mirovinama za travanj, a čija isplata treba biti 5. svibnja. Inače, mirovine se u Federaciji BiH redovito isplaćuju za razliku od razdoblja prije mandata moje Vlade. Ovih 16,25 posto je najveći pojedinačni rast mirovina u Federaciji BiH do sada. Za posljednjih godinu dana, ublažavajući posljedice globalne inflacije, mi smo povećali mirovine čak pet puta. Zahvaljujući našem reformskom Zakonu o MIO koji smo donijeli 2018. godine, uz stabilnost Fonda prelaskom na proračun i redovitost u isplatama, mirovine su redovito i rasle. Mi smo tim zakonom zajamčili ispunjenje obveze da se dva puta godišnje usklađuje visina mirovine svakog travnja redovito, a u lipnju izvanredno. Tako da mogu najaviti još dobrih vijesti za naše umirovljenike, jer u lipnju treba uslijediti i izvanredno usklađivanje mirovina. Podsjetit ćemo da je najniža mirovina krajem 2021. godine bila 382 KM, a sada je 517,3 KM. To je rast od 135,3 KM ili 35,42 posto, ističe Novalić.
Dodaje kako ovo usklađivanje znači da su službeni pokazatelji ekonomskog rasta pozitivni.
- Službeni pokazatelji govore da ekonomija Federacije stalno raste. Rastu javni prihodi, BDP, izvoz, zaposlenost, mirovine, socijalne i braniteljske naknade. Zahvaljući našem vođenju ekonomske politike napravili smo takav rezultat da Federacija danas čini 70 posto ekonomije Bosne i Hercegovine. O rastu bruto domaćeg proizvoda dovoljno govori podatak da smo BDP zatekli na razini od 17,83 milijarde KM koliko je iznosio na kraju 2014. godine, a na kraju protekle godine on je bio 29,68 milijardi KM. Usprkos krizama prouzročenim prvo pandemijom, a onda i inflacijom koja je pogodila cijeli svijet i poskupjela sve, u mandatu aktualne Vlade Federacije uspjeli smo ostvariti rast BDP-a od čak 11,85 milijardi KM. Izvoz smo i više nego udvostručili, sa 5,68 milijardi maraka 2015. godine došli smo na 12,14 milijardi, završno sa siječnjem ove godine. Sve to potvrda je da, otkako je imenovana, ova Vlada Federacije govori djelima, a ne riječima. Proračun je u suficitu, redovito se servisiraju sve obveze iz proračuna, uvode se u prava nove kategorije kojima je podrška potrebna. Usprkos globalnim krizama, mi imamo najveći proračun u povijesti Federacije. To nam omogućavaju provedene reforme i domaćinski odnos prema javnim financijama. Sada su naše strukturne reforme jasno definirane u tri cilja: infrastrukturni razvoj, energetska tranzicija i ekonomski rast, pojašnjava federalni premijer.
Prije nekoliko dana iz Federalnog ministarstva financija objavljen je podatak da je zaduženost Federacije po glavi stanovnika gotovo dvostruko manja u odnosu na zaduženost drugog entiteta. Za što se Federacija zadužuje?
- Na kraju protekle godine zaduženost po glavi stanovnika Federacije je 2.986 KM, a Republike Srpske 5.633 KM. Mi bismo željeli da sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini imaju dobre ekonomske rezultate, jer tako svi zajedno jačamo našu državu. Ali, trenutno je situacija takva da je Federacija glavna osovina razvoja države BiH i lokomotiva koja sve vuče naprijed. Ono što želim naglasiti je da se Federacija ne zadužuje za potrošnju, nego za kapitalne projekte, ulaganja. Zahvaljujući niskoj razini javnog duga, mi smo u poziciji da se možemo zaduživati za putnu infrastrukturu, energetske projekte, podršku zapošljavanju, podršku gospodarstvu i druge razvojne projekte, kaže Novalić.
Jedno od važnih pitanja je i izgradnja putne infrastrukture, a premijer ističe kako Federacija iz godine u godinu povećava izdvajanja za kapitalne projekte u ovoj oblasti.
- Ponosan sam jer smo Federaciju uspjeli pretvoriti u veliko gradilište, a zna se da infrastrukturni projekti donose nove prihode, nova radna mjesta, ekonomsku stabilnost i sigurnost građanima. Trenutno je u izgradnji 60 kilometara autoceste ukupne vrijednosti više od dvije milijarde maraka. Prije mjesec dana potpisan je najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH. Ukupna mu je vrijednost veća od 423 milijuna eura namijenjenih izgradnji dionice autoceste na Koridoru Vc Medakovo - Ozimice, duge nešto više od 21 kilometra. Prošlog mjeseca na sjednici Vlade donijeli smo odluke o izdvajanju 147,6 milijuna maraka za ukupno 11 projekata izgradnje autocesta, brzih i magistralnih cesta. Sada se fokusiramo na izgradnju brzih cesta da povežemo sve dijelove Federacije. I one koji ne pripadaju područjima kuda prolazi autoput. Osigurana su sredstva i za izgradnju tunela Hranjen. Na raspolaganju je trenutno 60 milijuna. Istovremeno, sedam milijuna izdvojili smo za brzu cestu Sarajevo - Tuzla, XII transferzalu u Sarajevu i tomislavgradsku obilaznicu, a još sedam milijuna za sedam projekata cestogradnje na području Stoca, Gradačca, Neuma, Tomislavgrada, Čitluka, Širokog Brijega, te Posavske županije. Osim u puteve, ova Vlada nastavila je ove godine s velikim ulaganjima i u zračni i željeznički promet. Više od 23 milijuna KM izdvojili smo u ožujku za naše zračne luke. Također, za željezničku infrastrukturu, sufinanciranje usluga željezničkog putničkog i kombiniranog prometa, rad Bosansko hercegovačke željezničke javne korporacije, te financijsku konsolidaciju Željeznica FBiH, iz ovogodišnjeg proračuna dajemo 20,5 milijuna KM.
Govoreći o Vladinoj podršci mladima premijer Novalić ističe da brojna proračunska izdvajanja predstavljaju ulaganje u našu budućnost.
-Žalostan sam jedino što moja inicijativa za osnivanje ministarstva za mlade nije zaživjela. Ipak, nas to nije spriječilo da za mlade osiguramo novac iz više ministarstava i izvora poput onih za sport, kulturu, obrazovanje. Na sjednici početkom travnja smo više od 23 milijuna KM izdvojili iz federalnog proračuna za ovogodišnju podršku kulturi i sportu. Na posljednjoj sjednici u četvrtak, za programe obrazovanja i znanosti odobrili smo gotovo 11 milijuna KM. I ove godine, šestu zaredom, na raspolaganje stavljamo 30 milijuna za stanove za mlade. Zahvaljujući toj praksi, putem Union banke je za gotovo 1.400 mladih od 2018. do 2022. godine odobreno 143,4 milijuna maraka za povoljne stambene kredite mladima. Također, naš Federalni zavod za zapošljavanje trenutno provodi javne pozive gdje smo ove godine sa osiguranih 50,7 milijuna KM isplanirali zapošljavanje i samozapošljavanje najmanje 8.000 ljudi. To su pogrami sufinanciranja zapošljavanja i start up samozapošljavanja, koje smo proveli i prošle godine, kada smo na taj način u Federaciji zaposlili skoro 9.500 osoba. Za biomedicinski potpomognutu oplodnju sa 10 milijuna KM od ove godine podržavamo sve parove u Federaciji BiH koji imaju problem sa začećem. Ukinuli smo nejednakost i uslugu biomedicinski potpomognute oplodnje učinili dostupnom svima, bez obzira na županiju gdje žive. I to je zakon koji smo prilagodili mladima, pojašnjava federalni premijer u razgovoru za Fenu.