Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić govoreći u intervjuu za Faktor o izmjenama Zakona o doprinosima i porezu na dohodak objasnio je hoće li građani plaćati 10 posto poreza na naslijeđenu nekretninu, što je s dividendom, povećanjem minimalne plaće...
- Zakoni se od 2019. godine nalaze u Parlamentu Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je od tada uputila samo nekoliko tehničkih izmjena, koje ne mijenjaju njihovu srž. Bit ovih zakona je rasterećenje gospodarstva i smanjenje zbrojne stope doprinosa s 41.5 posto na 32.5 posto što je nešto što poslodavci i javnost traže već godinama, kaže Novalić.
- Mi trenutno imamo situaciju da su doprinosi veći od europskog prosjeka što negativno utječe na plaće, te obeshrabruje investicije i novo zapošljavanje. Također, porez na dohodak se povećava s 10 na 13 posto, ali se zato povećava i neoporezivi dio s 300 KM na 800 KM čime želimo zaštititi radnike s najnižim primanjima. Dakle, ako zarađujete do 800 KM, nećete platiti niti jednu marku poreza na dohodak (do sada se plaćalo 50 KM).
Na upit je li točno da se izmjenama uvodi porez na topli obrok od 13 posto, na regres za godišnji odmor od 13 posto, porez na troškove prijevoza od 13 posto, pa čak i pomoć poslodavca radniku na što će se plaćati porez od 13 posto, kazao je kako je istina da će se u buduće oporezivati sve trenutno neoporezive naknade koje se isplaćuju u novcu (gotovini), poput toplog obroka, prijevoza i regresa, i na njih će se plaćati puni iznos doprinosa. No, kako je naglasio, oni će zato sada ulaziti i u mirovinsku osnovu radnika.
- Ali zakonom je predviđeno da će prehranu moći organizirati poslodavac u svojim prostorijama ili je dobavljati, i to nije oporezivo do 4,5 KM po obroku. Isto se odnosi i na prijevoz. S druge strane, ukoliko poslodavac zadrži plaćanje toplog obroka i prijevoza, pošto je to oporezivo, sada to ulazi u mirovinsku osnovu radnik, kaže Novalić.
- Mi smo trenutno jedina država u Europi gdje još uvijek postoje neoporezive naknade i to pitanje konačno želimo riješiti, što će pojednostaviti čitav sustav i povećati transparentnost. Međutim, najvažnije što ljudi trebaju znati jeste da će uštede zbog prethodno spomenutog smanjenja zbirne stope doprinosa biti i više nego dovoljne kako bi se radnicima nadoknadio bilo kakav gubitak zbog oporezivanja toplog obroka, prijevoza i regresa. Ne samo to, ostat će dovoljno prostora da se svima povećaju plaće i zbog toga u konačnici i donosimo ove zakone. Prema našim kalkulacijama, godišnje rasterećenje gospodarstva bi trebalo biti između 400 i 500 milijuna KM i stvorit će prostor za nove investicije, radna mjesta i realni rast plaća.
Na upit uvodi li se to da stanovnik Federacije plaća 10 posto poreza na prodaju nekretnine, ali i 10 posto poreza na naslijeđenu nekretninu, te nekretninu koju su dobili kao poklon. Odnosno, ako netko naslijedi nekretninu od 100.000 KM, plaća li porez 10.000 KM, Novalić naglašava kako to nije točno.
- Porez na naslijeđenu i poklonjenu nekretninu reguliran je već županijskim propisima i Federacija BiH za to nema nadležnosti, istaknuo je Novalić.
Naglasio je i kako nije točno da se predviđa porez na bilo štednju ili na kamatu po osnovu štednje.
- Prijedlogom zakona jeste predviđeno oporezivanje ulaganja u kapital, tj. porez na dividendu koja se vlasnicima isplaćuje iz profita poduzeća. Mi smo jedina na svijetu teritorija gdje se vlasnici poduzeća ne oporezuju prilikom isplate iz profita poduzeća. Osim toga, i to se uklapa u osnovnu intenciju ovog zakona da se smanji porezno opterećenje za niža primanja, a poveća porezno opterećenje na visoka primanja, kaže federalni premijer.
Pojasnio je i što je svrha minimalne plaće u FBiH.
- Minimalna plaća je uvijek bila kako socijalno tako i ekonomsko pitanje. Povjesno, njezin cilj je bio da radnike zaštiti od neprimjereno niske plaće, omogući im pristojan život, te smanji siromaštvo i nejednakost u društvu. S druge strane, ukoliko njezino povećanje bude naglo i prekomjerno, može imati izrazito negativne posljedice, uključujući nezaposlenost upravo onih ljudi kojima se nastoji pomoći kao što su mladi i radnici s najmanjim vještinama. Stoga je važno pronaći odgovaran balans između ovih pitanja, ističe Novalić.
- Naš cilj je da nova minimalna plaća stupi na snagu od početka iduće godine i stojim pri tome da bi povećanje trebalo iznositi 35 posto, ili oko 150 KM. Ukoliko se usvoje novi fiskalni zakoni, otvorio bi se prostor i za njeno dodatno povećanje, naglasio je Novalić.