Izmjene Zakona o igrama na sreću, adekvatno oporezivanje kladionica, jesu donijele trzavice u Vladu FBiH, i u samu koaliciju na federalnom nivou, ali ova priča će bili dovedena do kraja jer je to u interesu društva, građana Federacije. Već u rujnu to pitanje mora biti riješeno - izjavio je federalni premijer Fadil Novalić.
U intervjuu za "Faktor" Novalić je među ostalim govorio o odnosima u Vladi FBiH, aranžmanu s MMF-om, gradnji autoputa, reformskim zakonima i provođenju Reformske agende.
- Mi još uvijek odnose u Vladi doživljavamo kao normalne. I oni zaista jesu takvi. Vlada ne odlučuje konsenzusom, nego većinom glasova. Preglasavanjem se smatra ukoliko jedna nacija ili jedna stranka bude preglasana. I to se nije događalo samo HDZ-u na "spornim" igrama na sreću, kada HDZ jeste bio protiv naših amandmana. To se preglasavanje, mada ja ne dozvoljavam da se to tako naziva, jeste dogodilo na pretposljednjoj sjednici u mome odsustvu. Na jednoj od tačaka SBB i HDZ "preglasali" su SDA, zatim su SDA i SBB "preglasali" HDZ i konačno SDA i HDZ "preglasali" su SBB. Sve je to bilo na jednoj sjednici. Mada, mi u 95 posto slučajeva odluke donosimo jednoglasno - kazao je Novalić.
Dodao je da postoje točke o kojima imaju različito mišljenje i da je to sasvim normalno. Odluke koje se donose, dodao je, većinom su validne.
- Ali nije dobro, prije svega, da se neko nacionalno osjeti preglasanim, ali nije dobro ni da se neku stranka preglasa, jer smo u koaliciji. Međutim, postoje pitanja, kao što su bile kladionice, neka imenovanja, o kojima ne mislimo isto i ko ima većinu, ide dalje. To je tako. Bitno je da nijedna stranka u koaliciji nema većinu u Vladi, da jedna stranka ne može preglasati druge dvije. Dakle, Vlada još uvijek radi savršeno normalno, što potvrđuje i posljednja sjednica - kazao je Novalić.
U vezi s pitanjem adekvatnog oporezivanja igara na sreću, te usvajanja izmjena Zakona, Novalić je mišljenja da su izmjene trebale biti ranije usvojene. Kada su usvojene u Vladi, navodi, odmah su otišle u Zastupnički dom. Po njegovim riječima, sljedeći korak bio je Dom naroda koji je otkazan, vjerovatno i iz tog razloga, što nije trebalo.
Novalić je dodao da je trebalo inzistirati na održavanju te sjednice. Sada su godišnji odmori, a Parlament počinje raditi 1. rujna i federalni premijer očekuje da će to biti završeno u rujnu.
- U Zastupničkom domu protiv toga je bio HDZ, i ovamo će vjerovatno biti, ali mislim da je ovo društvo, govorim o narodu generalno, ne o strankama, apsolutno za usvajanje tog zakona. Ako zaboravimo i tu priču o ubiranju poreza, to je ipak i pošast koju države različito sprečavaju. Države su davno došle do toga da su to shvatile kao pošast, riješile su to kada se pojavila ekspanzija problema, kao što je slučaj kod nas. Mi sada činimo prvi korak, možda ćemo morati napraviti i naredni ako se to nastavi širiti. Porez nije velik, ako ne bude opet dovoljan, morat ćemo neke druge mjere uvesti, poput teritorijalnog ograničenja u smislu određivanja jednog mjesta za te igre u jednoj županiji ili gradu - naveo je Novalić.
Na pitanje šta stoji u pismu namjere prema MMF- u, Novalić je kazao da je "paket" u kome su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Mehanizam koordinacije i MMF zapakovan, te da je to ključ koji otključava vrata europskih integracija.
- Definitivno smo u ruke dobili ključ kojim možemo širom otvoriti vrata pristupnim pregovorima. Drugo, ukupno dobijamo oko milijardu maraka. FBiH dobija nekih 600 do 650. To je aranžman gdje finaciranje traje tri godine, četvrte godine se počinje vraćati i traje šest godina. Znači 10 godina. Za to vrijeme nema više proračunskog zaduživanja. To je veoma značajno i namjerno smo to napravili. Umjesto stand-by aranžmana, mi smo uzeli extended-fund facility aranžman koji traje 10 godina, lakše ga je vraćati, ali nema zaduživanja. Naša ideja jeste da provedemo reforme i da se više ne zadužujemo. Nema zaduživanja, osim domaćeg. Ove godine predviđeno je sto milijuna za FBiH, ali se i dalje moramo zaduživati na domaćoj bankarskoj sceni, i tu dobro stojimo. Imamo čak negativne kamate. Na zaduživanje dobijemo još nešto novca. Nije mnogo, ali dobijemo. MMF nije tako značajan. Sto milijuna na dvije milijarde i 600 milijuna proračuna, ali ono što nosi reformske poteze koje smo potpisali s MMF-om i tehnička podrška u pogledu provođenja reformi koju smo potpisali, za nas je i mnogo dragocjenija - istakao je Novalić.
Osim toga, po njegovim riječima, prisustvo MMF-a šalje signal i drugim investicionim organizacijama da će socijalna i proračunska situacija biti pod kontrolom.
- U tom smislu, prije nekoliko mjeseci imali smo i odluku Svjetske banke da će naše reforme poduprijeti sa 756 milijuna dolara, ali je to vezano za aranžman MMF-a. Pa i Wigemark je spomenuo milijardu ili milijardu i 200 milijuna od EU-a. Ne vidim još kako oni to misle plasirati, ali i oni su spomenuli MMF kao prvu stepenicu na koju svi hoće da prvo stanu. Značajan je MMF, ali on nam ne rješava financijsku situaciju čak ni ove godine, od 312 milijuna rješava 100. Mi na rebalansu moramo reći da idemo na domaće zaduživanje, ali nije mnogo, jer pravimo uštede. Sedmog rujna je Board u Washingtonu, kraj rujna je konzumacija novca - naglasio je Novalić.
Što se tiče privatizacije, ona je, kako je kazao Novalić, spomenuta utoliko da se ubrza proces.
- To je ovo što radimo sa Sarajevo osiguranjem ili drugima, pa vidjeli ste da ih neće niko. Što se tiče priče o pritisku da nešto privatiziramo, on ne postoji. Vjerujte, postoji naš pritisak. Sva državna preduzeća su na izdisaju, osim nekih kao što je Telecom, Pošta i nekih koja neće biti ni privatizirana, kao što su Željeznice, iako imaju problema. Energetski sektor sada da ponudimo za marku, neće ga niko. Tako su velike dubioze u rudnicima, tako je neizvjesno tržište električne energije. Dvostruko je pala cijena električne energije na tržištu samo u ovoj godini. Mi vršimo pritisak da se što prije riješimo nekih preduzeća, vidite da su morali pod stečaj Hidrogradnja, TTU... Država jednostavno nije efikasna na tržištu u pogledu vođenja takvih firmi. Neke komunalne i javne, uredu. Država se može fokusirati na četiri-pet, na energetiku, komunalnu oblast, transport, ali ne može na građanima, tu uvijek ima onih koji to rade bolje od nas, od države. Privatizaciju vršimo mi. Od njih, MMF-a, samo smo zatražili izradu plana rekonstrukturiranja - Željeznice, zdravstvo, radnici i BH Telecom, odnosno telekomi, ima i Eronet. Tamo je rečeno da se vidi s nekom svjetskom kućom gdje dalje, kako se predviđaju stvari u pogledu profitabilnosti, kako dalje razvijati telekome u doba rastuće multimedijalne komunikacije - dodao je Novalić.
Govoreći o gradnji autoputa, naveo je da je na neki način došlo vrijeme kada je kreditni kapacitet prve akcize iscrpljen do 2019. godine, a bez novog izvora nema gradnje autoputa. U međuvremenu, ta akciza djeluje tako da su mogli otvoriti gradnju na dvije lokacije Zenica i Mostar, što je 30 do 40 milijuna eura.
- Dakle, dvije dionice Počitelj - Zvirovići i Počitelj - Most Počitelj, te dionice kod Zenice. To je, znači, novac iz nekog prirodnog prirasta, ali to nije dovoljno. Pitanje je kako u idućih šest do sedam godina izgraditi kompletnu autocestu. Uspostaviti taj model da smo jednu trećinu izgradili, jednu trećinu gradimo iz nove akcize koja još nije usvojena. U pismu MMF-u stoji da je trebamo usvojiti do kraja rujna. Vidite, i tu su problemi i opstrukcije, i tu se manipulira s akcizama na alkoholna i bezalkoholna pića. Što se tiče treće trećine, da bismo završili gradnju, moramo potražiti koncesionare. Svjetska banka nam je radila financijski model i izvedbeni model kako da preklopimo ove dvije trećine, da ovu drugu trećinu koju gradimo iz druge akcize, gradimo paralelno s onom trećom - koncesijskom. Razrađujemo taj model i već smo a tri-četiri koncesijske svjetske firme razgovarali. Postoji kapital, postoje ljudi koji su zainteresirani, ali prvo moraju biti riješene akcize. Stvar je jednostavna, pošto se radi o autoputu, onaj tko dobije koncesiju neće ga moći koristiti, neće biti u upotrebi, ako se kompletan ne izgradi - naveo je Novalić.
Dodao je da je autoput u zastoju iz dva razloga.
- Jedan je što je iscrpljen kapacitet prve akcize, a druga nije donesena i niko nije mogao predvidjeti da će to trajati 15 mjeseci. Prvo što smo uradili kada smo došli, sjeli smo s predstavnicima RS-a i postavili zahtjev za usvajanje druge akcize. Od tada je prošlo 15 mjeseci, to se "kiseli" na Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), te tamo, te ovamo... Problem je što je uz tu akcizu bio zahtjev iz RS-a da se oporezuju alkohol i alkoholne prerađevine. I mi smo se složili. Dali smo takav prijedlog, na takav način. Međutim, nekako je na UIO "alkohol i alkoholne prerađevine" protumačeno da tu ne treba biti vino, a da trebaju biti bezalkoholna pića. I kada je to došlo na Vijeće ministara, naravno, predsjedatelj je to blokirao. Mi smo dobili i mišljenje MMF-a u tom pogledu. Koja je to država koja ne oporezuje vino, a oporezuje vodu akcizom, to nema nikakvog smisla. Konačno smo to tek u Pismu namjere uvrstili u pravoj formi - kazao je Novalić.
Znači, kako je dodao, akciza ide na alkohol i alkoholne prerađevine i naftu i naftne prerađevine. Sada je obaveza svih nivoa vlasti da do kraja rujna usvoje akcizu. Novalić je kazao da je to pitanje uvjet za ovu treću trećinu gradnje autoceste, te da imaju četiri pregovarača, koncesionara u ovom trenutku.
Novalić je naglasio da reformske mjere ipak donose rezultate. Ogleda se to i u povećanju broja zaposlenih u Federaciji prvenstveno. Pomak na tom polju je načinjen i u RS-u, ali je tamo rezultat skromniji.
- Imate dvije vrste izvora tih podataka o zaposlenosti, administrativni i statistički. Po administrativnim izvorima, dakle, gledano po Poreznoj upravi, imamo točno 499.500 otvorenih obrazaca, a naslijedili smo 476 tisuća. Više od 23 tisuća je novih radnih mjesta. Statistički, naslijedili smo 446 tisuća zaposlenih, a sada je 460.500, znači, po tome imamo više od 14 tisuća novozaposlenih. Svjetska banka nam apsolutno ne priznaje tu statističku računicu broja nezaposlenih, kažu da su tamo na evidenciji ljudi radi zdravstva ili ne znam čega. Uzimamo administrativne izvore kod ovih stvari, naprosto zato što su tačni, što se radi o obrascima po prijavama na posao i zato mogu reći da imamo 23.000 više zaposlenih ljudi, novootvorenih radnih mjesta, otvorenih obrazaca M4. U srpnju imamo stagnaciju, jer je to „ekonomski depresivan mjesec", odmori su i niko ne zapošljava. Do tada smo imali i po 2.500 novozaposlenih mjesečno, ali rujan donosi nova radna mjesta, nove pomake - objašnjava premijer.