Nove sigurnosne i međunarodne studije ispunjavat će najviše standarde, a pokretanje studija u Posavini naša je društvena misija

Nakon što je u rujnu prošle godine imenovan za v. d. dekana Filozofskog fakulteta SUM-a, Znanstveno-nastavno vijeće toga fakulteta je na jučerašnjoj sjednici prof. dr. sc. Dražena Barbarića izabralo za dekana. I odmah se krenulo s radom. Sustavno povezivanje sa srednjim školama - od Posavine, središnje Bosne do Hercegovine, uspostavljanje mrežnih konzultacija za buduće studente, povezivanje s tržištem rada, isticanje važnosti identitetskih studija te pokretanje novoga studija.

Koji je osnovni cilj pokretanja novih sigurnosnih i međunarodnih studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini?      

- Već dulje postoje stalni upiti za studijima ovakvoga tipa, što dovoljno govori o potrebi za visokoobrazovanim kadrom koji će djelovati u sigurnosnom i diplomatskom sektoru. Pune tri godine predano smo radili na izradi studijskoga programa koji će odražavati najviše standarde sličnih studija na najprestižnijim svjetskim sveučilištima, naravno, uz posebnosti koje BiH sa sobom nosi. Život u nestabilnoj državi sa stalnim pojavljivanjem različitih sigurnosnih ugroza više je nego dostatan razlog pokretanja ovoga studija.

Tko će biti predavači na novom studiju te gdje se mogu zaposliti oni koji ga završe?

- Naši budući studenti će po okončanju studija steći sve potrebne kompetencije za rad u sigurnosnom i diplomatskom sektoru, ali i u privatnim i javnim tvrtkama koje vape za specifičnim znanjima ovakvoga tipa. U izvođenju nastavnoga programa sudjelovat će brojni ugledni profesori iz područja sigurnosti i međunarodnih odnosa sa sveučilišta iz Zagreba, Sarajeva, Banje Luke, Banske Bystrice iz Slovačke... te veliki broj stručnjaka iz prakse koji će našim studentima iz prve ruke približiti kompetencije nužne za rad u ovim sektorima te omogućiti značajan fundus praktične nastave bez kojega je današnje studiranje nezamislivo.

Zbog čega ste se odlučili raspisati natječaj za dislocirane studije novinarstva, odnosa s javnošću i socijalnog rada u Orašju?

- Naša trajna opredijeljenost je kontinuirana prisutnost na prostoru Posavske županije, čime Sveučilište u Mostaru ostvaruje svoju misiju bivanja jedinim sveučilištem na hrvatskom jeziku u BiH. Procijenili smo da upravo kompetencije stečene na studijima odnosa s javnošću, novinarstva i postojećega socijalnoga rada, mogu privući značajno zanimanje, a po završetku studija omogućiti dodatni razvoj navedene županije zapošljavanjem visokokvalificiranog kadra, kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

Za one koji su maturirali i još dvoje što upisati - koje im studijske programe nudi Filozofski fakultet SUM-a?

- Za sve one koje privlače i zanimaju studiji humanističke i društvene profilacije Filozofski fakultet svakako je pravo mjesto njihova izbora te svoj odabir neće požaliti. U sljedećoj akademskoj godini raspisujemo natječaj za upis na 11 jednopredmetnih i 11 dvopredmetnih studija, što u kombinaciji različitih dvopredmetnih studija omogućuje upis na čak 63 različite studijske kombinacije. Sve spomenute studije s detaljnijim informacijama zainteresirani kandidati mogu pronaći na mrežnoj stranici upisi.ff.sum.ba.

Koliko ste se u reviziji nastavnih planova i programa fokusirali na veći broj sati praktične nastave te što studentima i Fakultetu donosi angažiranje stručnjaka iz prakse?

- Usudio bih se reći da je fokus na praktičnim oblicima nastave postao imperativ cjelokupnoga Fakulteta. Gotovo svi studijski programi ugradili su neki oblik prakse ili praktičnoga oblika nastave, dok su dosadašnji fundusi takvoga oblika nastave uvelike povećani. Time smo pokušali što više pripremiti naše diplomirane studente za tržište rada i stvarne poslove koje će obavljati. Zbog toga smo odučili angažirati značajan dio stručnjaka iz prakse koji će respektabilna teorijska znanja upotpuniti uvidima i znanjima iz realnoga sektora za svaki od pojedinih studija. Nadalje, potpisani su brojni ugovori o suradnji kojima našim studentima uvelike otvaramo vrata najrespektabilnijih institucija za zvanja za koja se školuju.

Jesu li diplome Filozofskog fakulteta SUM-a priznate u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU-a?

- Apsolutno. Moram istaknuti da, unatoč ponekad zamućenoj medijskoj sferi, ni jedna od diploma proisteklih sa Filozofskoga fakulteta nikada nije dovedena u pitanje, dapače, sve se uredno nostrificiraju u zemljama EU-a. Kako bismo držali korak s europskim visokoobrazovnim standardima, naši partneri u RH su i više nego kooperativni te su svi ishodi i kompetencije naših studija usklađeni s referentnim fakultetima u RH. Posebno ističem dvije institucije s kojima imamo potpisane ugovore o suradnji, a to su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu i Pravni fakultet u Osijeku, preko kojih naši sadašnji i bivši studenti upotpunjuju svoja znanja i kompetencije kako bi bili potpuno ravnopravni sa svojim kolegama iz RH.

Kakvo je zanimanje za specijalističke i poslijediplomske studije?

- Već dugi niz godina izvodimo doktorski studij na području društvenih i humanističkih znanosti sa sadašnjih devet smjerova, a kojima se od sljedeće godine dodaje i smjer socijalnoga rada. Kandidati se upisuju svake dvije godine i za sada interes ne jenjava, uz napomenu da je revidirani interdisciplinarni doktorski studij značajan dio obveza doktoranada preusmjerio na njihov mentorski i samostalni znanstveno-istraživački rad. Uz doktorske, namjeravamo nastaviti s pokretanjem novih poslijediplomskih specijalističkih studija kojima diplomirani kandidati mogu steći vrlo specificirane kompetencije u uskim područjima koja odgovaraju njihovu stručnom profilu ili potrebama njihovih zvanja. Na jesen raspisujemo prvi takav studij upravljanja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove, namijenjen menadžmentu i stručnim službama predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih institucija.

Što studentima donosi karijerno i psihološko savjetovalište te postoji li program potpore za studente koji su slabijeg imovinskog stanja?

- Uvijek naglašavamo da su studenti u fokusu svih naših strateških promišljanja i praktičnoga djelovanja. Uz kvalitetu nastavnih procesa, iznimno je važno osigurati pomoćne aktivnosti koje će pospješiti njihov kvalitetniji razvoj i obrazovna postignuća. S time u vezi, omogućujemo različite oblike izvannastavnoga angažmana (sport, kazalište...), a posebno mogućnosti karijernoga i psihološkoga savjetovanja u vrlo delikatnoj fazi njihovih života. Također, jako smo ponosni i na postignutu inkluzivnost naših studenata s određenim stupnjem invaliditeta i maksimalnim prilagođavanjem njihovim potrebama. Različitim oblicima pokušavamo sudjelovati i u financijskom rasterećenju naših studenata, kako kroz povjerenstva za oslobađanje od školarine, nagrađivanjem te kroz participaciju u Zakladi SUM.

Koliko se kao institucija povezujete s bivšim studentima koji su uspješni - alumni?

- Alumni je neiskorišteno bogatstvo. Zaista je nevjerojatan broj naših bivših studenata koji svojim primjerom na najbolji način svjedoče o kvaliteti studija koje su pohađali. Oni su naše ogledalo u društvu i najbolji promotori. Povezivanje s bivšim studentima kroz različite aktivnosti od sljedeće akademske godine postat će naša kontinuirana aktivnost.

Što je sa znanstveno-istraživačkom misijom Fakulteta?

- Znanstvena djelatnost Fakulteta upravo je ono što ga krasi i razlikuje od ostalih obrazovnih institucija. U tom pogledu želimo dodatno etablirati prepoznatljivost naših časopisa “Hercegovina”, “Hum”, “Kultura komuniciranja” i godišnjak “Identiteti - kulture - jezici” kako bismo preko njih omogućili značajniju znanstvenu produkciju i reputaciju naših znanstvenika. Ne posustajemo kada su u pitanju konferencije, simpoziji i sl. Tradicionalna godišnja konferencija Fakulteta jedan je od najprepoznatljivijih znanstvenih događaja. Ove godine smo s partnerskim Sveučilištem u Zadru, Sveučilištem Sjever te Doktorskom školom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku revitalizirali i doktorsku konferenciju “Mladi znanstvenici u dijalogu”, na kojoj smo imali čak 65 izlagača iz pet zemalja, na što smo posebno ponosni. Uz navedene, u pripremi je nova konferencija radnoga naziva “ProgresSUM philologicum” koja bi obuhvatila filološke studije i teme.

Koliko je Fakultet otvoren kao rasadište novih znanja, ideja, ali i različitih mišljenja?

- Ne samo da je otvoren nego ćemo predano raditi na tome da Filozofski fakultet postane epicentar dijaloga, različitih mišljenja, suočavanja s različitošću, ali unutar akademskoga okvira. Na tome tragu smo u tekućoj akademskoj godini pokrenuli tri serijala predavanja “Tour d’Horizon”, “Religija u suvremenom kontekstu” i “Mostarski filološki susreti”. Riječ je o gostovanjima veleposlanika stranih zemalja i organizacija u BiH, zatim vjerskih velikodostojnika te književnika i filologa, kako iz BiH tako i iz širega okruženja. Ovi serijali predstavljaju otvaranje Fakulteta široj društvenoj zajednici i postajanje mjestom intelektualnih dodira, što je jedno od važnijih poslanja svakoga filozofskoga fakulteta u svijetu. Posebno želim navesti da smo sklapanjem sporazuma s Hrvatskim institutom za povijest otvorili mogućnost partnerskoga organiziranja edukativnoga serijala (tribina, predavanja, okruglih stolova) koji će tematizirati očuvanje i promociju vrijednosti Domovinskoga rata i branitelja, što je jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Mostaru. Filozofski fakultet mora postati mjesto na kojem će se povijesno utemeljena istina moći javno prenositi te koji će štititi vrijednosti Domovinskoga rata, s posebnim fokusom na hrvatski nacionalni korpus u BiH.

Može li se u visokom obrazovanju baš sve staviti na tržište rada i reći - ako ne može opstati, neka se ugasi. Zanemaruje li se tada ono što Francuzi zovu exception culturelle - kulturne iznimke?

- Posvećenost daljnjem razvoju humanističkih i društvenih znanosti na Sveučilištu u Mostaru ostaje trajna zadaća i misija Filozofskoga fakulteta. Potonji nosi važan simbolički teret jer kontinuirano generira posebnost Sveučilišta, njegovu identitetsku profilaciju te trajnu zaštitu povijesne, kulturne i jezične baštine i raznolikosti hrvatskoga naroda u BiH. Fakultet će neumorno raditi na istraživanju i očuvanju hrvatskoga identiteta, sa stalnom referencom i upućivanjem na njezinu neraskidivu pripadnost europskom kulturnom krugu. U tom pogledu očuvanje “identitetskih studijskih programa” ostaje nezaobilazan čimbenik sveukupnoga sveučilišnoga, ali i društvenoga razvoja. Bez ove društveno-humanističke jezgre hrvatski narod je osuđen na folklorno životarenje.

Razumiju li oni koji donose odluke važnost opstanka identitetskih studija?

- Itekako, jer pitanje očuvanja ovih studija nije tržišno, već identitetsko, a usudio bih se reći i egzistencijalno pitanje. Nemojte nikada smetnuti s uma da, ako sami ne budemo proučavali našu povijest, ako sami ne budemo otkopavali naše arheološke artefakte, ako sami ne budemo promovirali literarno i umjetničko bogatstvo svoga naroda, ako sami ne budemo iščitavali latinske shematizme ili mapirali hrvatsku književnost od Ivana Frane Jukića do danas, budite uvjereni da to nitko umjesto nas neće uraditi. Moram iskreno zahvaliti menadžmentu Sveučilišta na čelu s rektorom Zoranom Tomićem što je prepoznao našu inicijativu te nam dao svesrdnu pomoć kako bi se upravo očuvanje manjih, ali egzistencijalno bitnih identitetskih studija ugradilo u formi strateškoga cilja u strategiju razvoja Sveučilišta u idućem petogodišnjem razdoblju. To dovoljno govori o senzibilitetu prema društveno-humanističkoj jezgri koju gajimo unutar Sveučilišta. •