Pojavila se snimka velike akcije pripadnika Postrojbe granične policije Gorica koja je spriječila krijumčarenje 16 državljana Turske u mjestu Tihaljina, na području općine Grude, prema Europskoj uniji. Nastavak je to borbe protiv migrantske krize koja ne jenjava. Iako se o njoj u vremenu pandemije malo govori, zasigurno je to jedan od većih problema o kojem će se pričati i nadolazećeg proljeća, kada će s dolaskom ljepšeg vremena mnogi krenuti preko Balkana do Europske unije, a BiH, nažalost, sve više postaje tampon-zona za njih. Izvor iz struktura Granične policije BiH ističe kako bi prave posljedice krize tek mogle nastupiti, piše Večernji list BiH.
Problem se podcjenjuje
- U sarajevske kampove pristižu novi migranti. Granična policija nadljudskim naporima čuva ovu zemlju, međutim, činjenica je kako ni nas nema dovoljno, a proboji prema ovoj zemlji su konstantni. Mi svake godine imamo sve više pokušaja ilegalnog prelaska granice, a pravi posao predstoji nam na proljeće. Činjenica je da se ovaj problem podcjenjuje, a za to su odgovorne one političke elite koje migrante uspoređuju s turistima, a njihova nedjela uopće i ne spominju - priča nam sugovornik. U BiH se prema procjenama nalazi oko 8 tisuća migranata, ali je pitanje koliko su te brojke pouzdane i koliko ih prođe ispod radara. Jedina sreća je što se ne žele zadržavati ovdje, ali što to znači kad su prisiljeni ostati. - S obzirom na to da čujem razne priče među njima, tako sam dobio informaciju da se Afganistanci podsmjehuju na to da je u njihovoj matičnoj zemlji počelo cijepljenje pa ne mogu vjerovati kako u BiH još od toga nema ništa. Da se razumijemo, oni svojim kanalima dobivaju novac ovdje i naravno da komuniciraju sa svojima kod kuće te im govore o situaciji u ovoj zemlji. Možemo se jedino tješiti da im nemaju što lijepo reći - priča nam izvor.
Gdje završava novac
Međutim, bh. mehanizmi kad je sigurnost države u pitanju itekako su upitni. EU, čije su zemlje postale skeptične prema migrantima, šalje novac u BiH da pomogne zemlji u borbi protiv migrantske krize, ali problem je što se i taj novac uplaćuju sumnjivim udrugama ili organizacijama i pitanje je kome se uistinu tu pomaže, te jačaju li se resursi države i pomaže li se migrantima ili se novac troši na neke privatne projekte. Tako se nedavno povela istraga o tome gdje je završilo 700 tisuća eura njemačke pomoći za migrante u BiH, međutim, ništa se konkretno nije otkrilo i kada takve stvari dođu do Njemačke, jasno je da se ubuduće neće gledati blagonaklono na pomoć ovoj zemlji. Jer je i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell podsjetio kako je EU dodijelio za BiH financijsku potporu od 88 milijuna eura za rješavanje migrantske krize, pa je predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik istaknuo da je EU dao taj novac za smještaj migranata preko raznih samostalnih organizacija, a ne posredstvom institucija BiH i entiteta, te da postoje indicije o zloupotrebi tih sredstava. Dok je migrantska kriza sve snažnija, BiH ima sve manje rješenja, ali i sve manju podršku Europske unije, stoga je pitanje što će se u budućnosti događati.•