Da prikrije obveze politička je elita izmislila novi pristup EU

Nakon tri godine na poziciji posebnog predstavnika EU-a i šefa misije EU-a u BiH, veleposlanik Peter Sørensen odlazi na novu dužnost u Ženevu. Prije odlaska iz BiH danski diplomat dao je intervju za “Večernji list” u kojem govori o izazovima koji stoje pred BiH na europskom putu, financijskoj pomoći iz Bruxellesa, ali i prioritetima koji moraju biti u fokusu novih vlasti na svim razinama u BiH.

• Kada ste preuzimali dužnost u BiH jeste li mogli zamisliti da ćete svjedočiti ovako dugotrajnom i ozbiljnom zastoju zemlje na europskom putu?

-Kada sam došao 2011. godine to je bilo vrijeme višemjesečne krize oko formiranja vlasti. Zbog prethodnog iskustva, jer sam i prije radio na ovim prostorima, to mi nije ni bilo nikakvo iznenađenje. Znao sam da rad ovdje neće biti nimalo jednostavan. Naravno da sam razočaran što politički lideri nisu napravili značajniji napredak. No, nije važno što ja mislim. Kada vidite ono što su građani očekivali, tu je ono pravo razočaranje.

• A jeste li razočarani ili iznenađeni što europske teme nisu imale dominantno mjesto u predizbornoj kampanji nijedne stranke?

-Europske integracije jesu bile dio i ove izborne kampanje. Koliko vidimo i čujemo, stalno se govori o radnim mjestima i zapošljavanju, što jest suština. Kroz to je prisutna europska agenda i tu imamo suglasnost svih.

• No, ovih konkretnih pitanja vezanih za EU, kao što je mehanizam koordinacije ili provedba presude “Sejdić-Finci”, u kampanji skoro da i nije bilo?

-To je točno. Ta dva pitanja su možda izostala u kampanji i to nije neko iznenađenje, jer su te dvije teme protekle dvije godine konstantno ponavljane. S druge strane, teško je voditi kampanju na tim pitanjima, jer ona nisu dio rasprave. To su obveze koje se jednostavno moraju provesti. I svi znaju koliko su teška ta pitanja i stoga me ne čudi da nisu zastupljena u kampanji, da ih se izbjegava. Kada ova zemlja nekada bude pristupala EU-u to će značiti da je ispunila svoje međunarodne obveze, uključujući presudu suda u Strasbourgu. S druge strane, kada pogledate izvješće o napretku koje smo predstavili prije nekoliko dana, uvijek kada naiđete na nešto što BiH nije ispunila, svaki put se to izravno može povezati s nedostatkom mehanizma koordinacije. Toliko negativnih stvari iz izvješća će otpasti kada se uspostavi neki model mehanizma koordinacije u ovoj zemlji. Bit će to kao kada probušite balon. Mnogi problemi odmah će nestati. Zato mi toliko zagovaramo uspostavu mehanizma koordinacije.

• Mnogi bh. političari, pa i neki analitičari, dio krivnje prebacuju i na EU, posebno zbog inzistiranja na provedbi presude “Sejdić-Finci”?

-Mislim da je ovdje bio u pitanju jedan vrlo opušten pristup. Prepustili smo vama od 2009. do 2012. godine da nešto uradite. I taj pristup je pokazao da ili niste spremni, ili niste sposobni uraditi to. Nismo mi ti koji su definirali tu presudu, već sud, ali ono što smo mi rekli je da ako želite da vas tretiramo kao ozbiljnu zemlju onda se morate tako i ponašati. A to znači ispunjavati obveze koje ste preuzeli. Fokusiranost EU-a na ljudska prava je itekako jasna i niste dobrodošli u naš klub ako kršite ljudska prava. Možda je to za vas nešto apstraktno, nategnuto, nepravedno, ali to su one teške stvari u životu. Dobrodošli ste u EU kada ne budete kršili svoje međunarodne obveze koje se tiču ljudskih prava.

• Je li taj novi pristup EU-a prema BiH, o kojem se toliko govori u posljednje vrijeme, potvrda da je i EU shvatio kako dosadašnji odnos prema BiH nije dobar?

-Mislim da je taj “novi pristup” izmislila politička elita u BiH da bi prikrila činjenicu da će morati uraditi ono što je nužno. Bili smo vrlo konkretni, svi predstavnici EU-a, da postoje stvari koje BiH mora riješiti, popraviti. Mi se sad više fokusiramo na ekonomska i socijalna pitanja. Kada pogledate kopenhaške kriterije, vidite da postoje dva seta velikih stvari koje trebate uraditi. Prije svega, politički kriteriji, a to su ljudska prava, uprava i slično, a drugo su ekonomski kriteriji. Imate dosta problema ovdje i ono što smo mi uradili je da smo pokušali pomoći bh. političarima definirati svoje ekonomske mjere kojima će se ispuniti ovi kriteriji. U tom smislu, EU ne mijenja svoje standarde i ne radimo ništa što ne radimo i u drugim zemljama. Fokusiramo se na političke i ekonomske kriterije, sve ono što je potrebno kako bi se zemlja pripremila za članstvo u EU-u.

• Hoće li, koliko i kako odluka o gašenju, odnosno rekonstrukciji Europskog povjerenstva za proširenje utjecati na proces pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU-u?

-To je urbana legenda da nešto neće postojati ili da će biti ukinuto. Što više, ojačava se Opća uprava, što znači da se cijela stvar odvija u pozitivnom pravcu. Istodobno, jasno je da veliki broj potencijalnih članica neće biti spremne za članstvo za vrijeme trajanja mandata ove nove Europske komisije.

• Ima mišljenja da to što je EU već najavio da u idućih pet-šest godina neće biti proširenja može utjecati na porast euroskepticizma u BiH i drugim zemljama regije. Što Vi mislite o tome?

-Ne smatram da će se takvo što dogoditi. Istraživanja koja smo mi vidjeli govore upravo o suprotnom pravcu. Ako dođe do nekog zamora, bit će to zbog nemogućnosti političkih elita da ispune svoje zadaće. EU je bio jasan u svojim porukama. Mi vas vidimo kao partnera i tu smo kako bismo dugoročno ostali. Prisutni smo sa značajnom financijskom potporom i nema nitko drugi ni približno sa sredstvima kolika mi osiguravamo. EU je glavni trgovinski partner BiH, imamo ugovorne obveze i ako dođe do zamora na ovim prostorima to sigurno neće biti krivnja EU-a. A ja vas pitam što je alternativa EU-u. Ja dosad nisam vidio nikakvu drugu opciju.

• EU samo za BiH nije objavio iznos sredstava iz IPA fondova do 2020. godine. Postoji li opasnost da BiH bude potpuno isključena iz podjele tog novca?

-Nema nikakve sumnje da pitanje mehanizma koordinacije mora biti riješeno. Način na koji EU planira pomoći BiH, uložiti sredstva, podrazumijeva postojanje sektorskih strategija koje obuhvaćaju cijelu zemlju. Izazovi koje su imali naši kolege iz Komisije u procesu programiranja je da država nije bila u stanju ili nije bilo volje da se urade te sektorske strategije. Imajući u vidu da trošimo sredstva poreznih obveznika EU-a, moraju se ispoštovati neke obveze, a osnovna je da se zna za što se koriste sredstva. Moramo znati da će sredstva biti utrošena kako je dogovoreno. To je još jedan problem koji smo imali s BiH. Slali smo sredstva nakon što bi se postigao dogovor o utrošku, a onda bismo opet imali sukobe i nesuglasice oko utroška tog novca. Uistinu je neozbiljno tako se ponašati. Morate znati da i druge zemlje u regiji trebaju novac i nitko neće čekati na vas da se dogovorite kako ćete utrošiti novac ili ako ne poštujete dogovor. To nije partnerski odnos kakav priželjkuje EU i ne treba očekivati da EU odustane od inzistiranja na mehanizmu koordinacije.

• Vrijedi li isti princip za dodjelu pomoći i kada su u pitanju sredstva za obnovu područja u BiH koja su pogodile poplave ranije ove godine? Svjedočili smo ovih dana i jednom javnom sporu između Vas i ministra vanjskih poslova BiH?

-Nema nikakve razlike u stavovima između EU-a i MVP-a BiH, već samo imamo činjenicu da smo u predizbornoj kampanji. Ovih dana neću govoriti o tome, ali hoću o onome što smo uradili na pomoći u saniranju posljedica poplava. Već prvih dana smo rekli da novac mora brzo doći na teren. Tada nismo znali hoće li biti donatorske konferencije. Neovisno o tome, znali smo da će EU biti najveći donator pa smo napravili svjestan izbor da osiguramo da novac poreznih obveznika EU-a bude kanaliziran kroz naše mehanizme, jer se moralo brzo djelovati, a BiH nema koordinacijski mehanizam. Nismo željeli da novac bude predmetom rasprava, već da se sredstva usmjere temeljem potreba, a ne lokacija. Vrlo brzo smo osigurali 42 milijuna eura naših sredstava, na što će ići još oko 42 milijuna eura. I to su sredstva koje implementiramo kroz naš sustav i s našim partnerima UNDP–om, IOM-om i UNICEF-om. Još prije ljeta smo krenuli s obnovom 90 škola koje pohađa 40.000 djece, više od 4000 stambenih objekata za 14.000 ljudi, nekih 2000 radnih mjesta, stotine mostova, cesta, vodoopskrbnih sustava. Imali smo jasan plan kako to uraditi učinkovito i brzo. U međuvremenu je bila donatorska konferencija i više od 10 posto obećanih sredstava na konferenciji otpada na EU, a onda su još zasebno zemlje članice obećale pomoć. Nije moj posao kako će ta sredstva biti realizirana. To je stvar odnosa donatora i zemlje. Kada govorim o novcu onda govorim samo o novcu za koji sam odgovoran ja kao Peter Sorensen, a to je novac između institucija BiH i EU-a.

I tu mogu jamčiti da je novac pod odgovarajućom kontrolom i da se sredstva na terenu itekako realiziraju. Ništa drugo me se ne tiče.

• Je li unutar EU-a postojao strah da bi sredstva za pomoć poplavljenim područjima mogla biti zloupotrijebljena u predizbornoj kampanji u BiH?

-Ne, nije pitanje zloporabe bila ta pokretačka snaga, već nepostojanje mehanizma koordinacije. Pored činjenice da ta sredstva moraju bez odlaganja doći na teren mi želimo da to bude sukladno procjeni potreba. Zbog toga smo radili što smo radili i mislim da smo ispravno postupili.

• Jesu li vlasti u BiH dovoljno uradile kako bi se pomoglo stanovništvu na ugroženim područjima?

-Prerano je sada davati takvu ocjenu. S druge strane, ne vidim kako možemo ući u zimsko razdoblje a da ne riješimo ovo pitanje. Jasno je da postoje ljudi kojima je potrebna pomoć i građani s pravom očekuju da im se pomogne. Međunarodna solidarnost s BiH je svakako bila prisutna, sredstva su tu, ali nam je istodobno potreban koordiniran napor kako iskomunicirati to s donatorima kako će se iskoristiti sredstva. Ja još uvijek čekam da vidim taj koordinirani napor. Koliko mi je poznato, 16. 10. je zakazan koordinacijski sastanak, točno pet mjeseci nakon poplava.

• Što, po Vašem mišljenju, trebaju biti prioriteti vlasti na svim razinama nakon izbora?

-Vrlo je jasno. Radna mjesta, dati neku perspektivu svjetlije budućnosti, pomoći gospodarstvu. Te tri stvari zajedno u kombinaciji su naglašene i u našem Sporazumu za rast i zapošljavanje. To bi trebao biti prioritet broj jedan i to i očekujemo od vlasti. Očekujemo brzu uspostavu vlasti i jasan program kako rješavati socio-ekonomska pitanja. Onda vjerujemo da će to rezultirati određenim napretkom na europskom putu BiH.

• Očekujete li da će pitanje ustavne reforme biti među prioritetima novih vlasti?

-Nemam sumnje da će to biti jedan od prioriteta onih koji budu bili dio vlasti. To je ogroman zadatak koji treba uraditi, ali istodobno je jasno da ako želite pozitivno odgovoriti na zahtjeve velikog dijela stanovništva koji priželjkuje EU integracije, onda morate preći most od daytonskog procesa na kojem je i to pitanje.