Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, u obračun za visinu mirovine ulazi cijeli radni staž zaposlenika, a ne samo deset najpovoljnijih godina zaredom, kako je to do sada bio slučaj. Svaka godina radnog staža se boduje i što osoba sakupi više bodova, to će joj mirovina biti veća.
Hipotetički, osoba koja u mirovinu odlazi sa 65 godina života i ima 40 godina radnog staža a mjesečna primanja su joj uvijek bila 60 posto od prosječne plaće (što je trenutno plaća od 502 KM, na koju se plaća 175 KM doprinosa za MIO), po novom zakonu imat će mirovinu 326 maraka, piše Faktor.
To je, ujedno, zajamčena mirovina koju će primati i osobe koje su imale minimalne plaće (minimalac je sada 410 KM, a doprinosi za MIO oko 140 KM).
Mirovinu od 544 marke imat će oni čija je plaća tijekom 40 godina uvijek bila na razini prosječne (838 KM – doprinosi 299 KM), dok će građani koji su imali plaće u visini jedne i pol prosječne (1257 KM – doprinosi 454,5 KM) primati 816 maraka mirovine.
Kako je pojasnio zamjenik direktora Središnje administrativne službe MIO FBiH Muhidin Subašić, navedeni iznosi, odnosno visina mirovine ovisi od broja bodova koje osoba prikupi tijekom svog radnog staža. Bodovi se prikupljaju tako što se boduje svaka godina rada u kojoj je zaposlenik bio prijavljen barem jedan mjesec. Ukupan zbir bodova kojeg radnik ostvari tijekom svog radnog vijeka množi se vrijednošću boda, koji trenutno, prema Zakonu, iznosi 13,6 maraka.
- Uvjet za odlazak u takozvanu starosnu mirovinu je 65 godina života i minimalno 15 godina radnog staža, što je povoljnije za građane, jer je ranije taj minimalni rok iznosio 20 godina radnog staža – dodao je Subašić.
Upravo je spomenuto bodovanje izazvalo najviše nedoumica kod građana. Prema tumačenju kojeg je dao Subašić osnovna „mjerna jedinica“ je prosječna plaća tijekom godine. Naime, ako je radnik tijekom svih 12 mjeseci u jednoj godini imao plaću koja je jednaka prosječnoj plaći u toj godini, onda za tu godinu radnog staža dobija jedan bod. U ovisnosti od visine plaće radnik za neku godinu može dobiti više, ali i manje od jednog boda. Primjera radi, ako je visina plaće radniku iznosila polovinu vrijednosti prosječne plaće dobit će pola boda za tu godinu. Ili, recimo, ako je radnik imao plaću tri puta veću od prosječne, dobit će tri boda.
- Treba istaknuti da se u obračun uzima samo onaj iznos na koji je radnik bio prijavljen, odnosno za koji su mu uplaćivani doprinosi, bez obzira kolika su mu bila mjesečna primanja, odnosno koliko je dobivao „na ruke“. Imali smo poznatu pojavu, koja je posebno bila izražena neposredno nakon rata, kada su radnici svoja primanja dobivali iz nekoliko dijelova, odnosno tzv. dinarske i devizne dijelove, kao i naknadu za topli obrok i prijevoz. Međutim, u obračun ulaze samo oni dijelovi na koje su poslodavci uplaćivali doprinose. To, nažalost, znači da, recimo, radnicima koji imaju neuvezan radni staž u obračun neće biti uzete godine za koje im nisu uplaćeni doprinosi – naglasio je Subašić.
Ova pojava je posebno izražena u tvrtkama koje su bile ili su još u državnom vlasništvu, kojima u godinama nakon rata, u velikom broju slučajeva nisu uplaćivani doprinosi. Radnici tih tvrtki danas su česti „gosti“ ispred federalnih institucija, koji prosvjedima traže da im se ti doprinosi uplate i da im se poveže radni staž.
Napomenuo je da niti jedan mjesec radnog staža neće biti isključen iz obračuna. Nerijetko se događa da ljudi usred godine dobiju otkaz na poslu, ili ako su nezaposleni, nađu posao. U tom slučaju se sabiraju svi iznosi plaća ostvarenih tijekom te godine, a taj zbroj se dijeli s 12. Tako dobiveni iznos se uspoređuje, odnosno dijeli s visinom prosječne plaće i dobiva se broj bodova za tu godinu.
- Želim naglasiti da se za određivanje visine boda ne koristi vrijednost prosječne plaće u trenutku kada radnik odlazi u mirovinu nego se za svaku godinu uzima iznos prosječne plaće u toj godini. Tako, recimo, ako je netko 1998. i 2008. godine imao istu plaću na koju je bio prijavljen, za te dvije godine će imati različitu visinu bodova, jer je prosječna plaća 1998. godine bila niža nego 2008. Isto vrijedi i za radnike koji su pravljivani na tzv. „minimalac“. Broj bodova kojeg će dobiti za neku godinu zavisit će od odnosa tog minimalca i prosječne plaće u toj godini za koju se vrši obračun – dodao je Subašić.
Postoje i kategorije stanovništva kojima se visina bodova određuje na poseban način.
- Pripadnicima oružanih snaga, odnsono isključivo Armije RBiH, HVO-a, kao i organa unutarnjih poslova ratni staž se obračunava tako što im se broj godina, odnosno mjeseci, provedenih u ratu kao pripadnici spomenutih oružanih snaga udvostručava, a za svaku godinu dobivaju po pola boda. Pripadnici drugih oružanih formacija, koje su postojale tijekom rata u našoj zemlji, nisu obuhvaćene ovim zakonom. Za osobe koje su tijekom rata bile na radnoj obvezi obračun se vrši kao i za sve zaposlenike, odnosno ako im je uplaćivan radni staž u tvrtkama u kojima su bili na radnoj obvezi, onda će te godine biti i „bodovane“. Ako im doprinosi nisu uplaćivani, te godine im neće ulaziti u obračun – naglasio je Subašić, dodajući da će se i radni staž ostvaren prije rata, za vrijeme SRBiH, obračunavati na jednak način kao i onaj ostvaren nakon rata, odnsono visina bodova će zavisiti od omjera iznosa plaće na kojeg su plaćeni doprinosi i prosječne plaće za tu godinu.
Prema Subašićevim riječima, ako netko odluči raditi i nakon napunjenih 65 godina života, na ostvareni broj bodova dodavat će se po dva posto za svaku godinu staža, odnosno 0,167 posto za svaki mjesec staža tijekom te godine. S druge strane, ako netko ode u mirovinu prije napunjenih 65 godina života, za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu broj bodova će se umanjivati za četiri posto, odnosno za 0,33 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.
Što se tiče odlazaka u takozvanu invalidsku mirovinu, radnicima koji steknu invalidnost kao posljedicu radnih obveza, ukupan ostvareni broj bodova će se podijeliti sa brojem godina radnog staža i tako dobiveni broj će se pomnožiti sa 40, odnosno radnik će ostvariti pravo na mirovinu kao da je radio 40 godina.
- Kod nas još postoji tzv. prijevremena mirovina, odnosno da muškarci s navršenih 60, a žene sa 55 godina života stječu pravo na mirovinu. Ta kategorija će se postepeno ukidati tako što će se ova granica pomjerati za po pola godine svake godine, počevši već od 2017. – napomenuo je Subašić.
Posebno je istaknuo postojanje tzv. minimalne mirovine kao socijalne kategorije, koja iznosi 326 maraka. Nitko u FBiH, prema novom, ali i prema starom zakonu ne može imati mirovinu manju od tog iznosa, bez obzira na visinu plaće ili broj godina radnog staža. Naravno, pod uvjetom da ispunjava osnovne uvjete za odlazak u mirovionu, a to je 65 godina života i 15 godina radnog staža.
- Na prosvjedima umirovljenika imamo prilike vidjeti da pojedinci „mašu“ čekovima na kojima je upisan iznos od, recimo, 50 maraka. Radi se o ljudima koji su pravo na mirovinu osim u FBiH, odnosno BiH, stekli i u drugim državama, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije... Naime, radnici koji ostvare pravo na mirovinu i u drugim državama, a ne samo u BiH, nemaju pravo na minimalnu mirovinu kao socijalnu kategoriju i iznosi koje dobivaju od MIO FBiH mogu biti manji od 326 KM i to se odnosi samo na takve radnike. Međutim, ti ljudi kada „mašu“ čekovima od mirovine ne govore kolike mirovine dobijaju iz drugih država, a ona može iznositi i 500 eura (oko 1.000 KM op.a.), pa i više. Mi znamo za neke od njih koji su se tako pojavljivali na televizijama i davali izjave, da primaju mirovine iz zapadnoeuropskih država – naglasio je Subašić, piše Faktor.
On je dodao još i da će radnicima, koji su dio radnog vijeka proveli u tvrtkama na prostoru RS-a, taj dio radnog staža biti obračunat na jednak način kao i onaj ostvaren radom u FBiH.