U cilju pojačane naplate prekršajnih kazni, i rasterećenje sudova koji su "zasuti" predmetima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je bez rasprave usvojio prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, kojima se daje mogućnost plaćanja polovine novčane kazne od izrečene prekršajnim nalogom, piše Večernji list BiH. Prema dopunama zakona, ako osoba u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga plati kaznu, oslobađa se plaćanja preostalog iznosa kazne u visini od 50 posto.
Istodobno, dopunama zakona omogućava se da Uprava za neizravno oporezivanje vrši prinudnu naplatu novčanih kazni izrečenih ne samo prekršajnim nalozima ovlaštenih osoba u ovoj upravi, već i rješenjima sudova koji su posljedica prekršajnih naloga Uprave za neizravno oporezivanje. Sličan zakon usvojile su vlasti u FBiH još prošle godine, a njime se prvi put uvodi mogućnost oslobađanja od plaćanja polovine novčane kazne ako se u zakonom propisanom roku od osam dana plati 50 posto novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom.
Novo zakonsko rješenje koje vrijedi za cijelu BiH, a koje već godinama imaju susjedna Hrvatska i Srbija, povećat će stupanj naplate novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom za koje se u ovom trenutku procjenjuje da se radi o više od 100 milijuna KM neplaćenih kazni u cijeloj BiH. Analiza pravosudnih tijela u BiH je pokazala kako ukupni iznos prekršajnih naloga koji su postali pravomoćni u 2008. godini, a zastarjeli u 2013., iznosi 20,385.836 KM. Iskustva susjednih država kao što je Srbija oko primjene istog Zakona o prekršajima pokazala se učinkovitom. U Srbiji, koja je zakon usvojila prije dvije godine, naplata kazni drastično se povećala, u samo mjesec dana poboljšana je za čak 50 posto.
Isto iskustvo ima i Hrvatska u kojoj se zakon primjenjuje od prošle godine. Izmjene su podrazumijevale da se građanima, uz mogućnost da plate 50 posto prekršajne kazne na mjestu počinjenja prekršaja, omogućilo i da pola kazne plate u roku od tri dana od slanja obavijesti na kućnu adresu. U BiH novi zakon o prekršajima predviđa i dodatne instrumente naplate novčanih kazni i smanjenja zloupotreba, kao što je zabrana registracije motornog vozila, izdavanja i produženja vozačke dozvole, sudjelovanja na javnim natječajima na promjene vlasništva motornog vozila te prinudnu naplatu blokiranjem računa. Problem naplate kazni spominje se i u strategiji za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje od 2014. do 2018. čije donošenje i provedbu uvjetuje Europska unija, rješavanje predmeta za naplatu potraživanja za izvršene komunalne usluge prvi je važan korak u rješavanju problema neriješenih predmeta na sudovima u BiH.
U sklopu strategije, koju posjeduje "Večernjak", previđena je žurnija izmjena Zakona o ovršnom postupku i uspostavljen učinkovit ovršni postupak u rješavanju komunalnih predmeta. Potrebno je, kako piše u Strategiji, što žurnije donijeti planove za rješavanje starih i drugih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama u BiH. Traži se afirmiranje instituta sudske nagodbe, medijacije i arbitraža kao alternativnog načina rješavanja sporova.*
Ladice sudova u BiH na različitim razinama zatrpane su s više od dva milijuna neriješenih predmeta za koje će, ako se ne promijeni zakon, trebati više od 20 godina da se oni formalno-pravno dovrše. Prema službenim informacijama Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), najveći dio neriješenih predmeta odnosi se na predmete u ovršnom postupku za potraživanja male vrijednosti, većinom za naplatu potraživanja za izvršene komunalne usluge. U istom izvješću se navodi kako u pravosudnim institucijama u BiH postoji i značajan broj neriješenih kaznenih i građanskih predmeta.