Kupovna moć građana BiH opada iz mjeseca u mjesec. Istraživanje koje je provela njemačka agencija GFK u 42 države Europe pokazuje da se BiH, kada je riječ o kupovnoj moći, nalazi na 40. mjestu, što je svrstava na samo dno. Iza su samo Makedonija i Moldavija, piše Večernji list BiH.
Ovakvi pokazatelji i ne čude s obzirom na to da je četveročlanoj obitelj u Federaciji BiH u ožujku u prosjeku za život trebalo 2024,40 KM, što u praksi znači da je potrošačka košarice za 4,60 KM skuplja u odnosu na prošli mjesec, dok je, prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna plaća u FBiH u veljači ove godine iznosila 895 maraka i manja je 3,4% u odnosu na mjesec ranije. U isto vrijeme u RS-u prosječna plaća iznosila je 896 KM.
Niska primanja
Prosječna plaća potrošačku košaru pokriva oko 45%. Dakle, za pokrivanje svih troškova potrebne su 2,5 prosječnih plaća. Ovaj problem dotaknu je i Vlade Simović, doktor političkih znanosti na otvorenom forumu “Socijalna (NE)Pravda u BiH” održanom u Banjoj Luci. “I danas živimo u svijetu koji je svijet velikih socijalnih razlika, i u ekonomskom i u političkom smislu. Neki pokazatelji kažu da u mnogim zemljama svijeta postoje raslojavanja u samim tim zemljama, a onda je tu razlika između zemalja na globalnoj razini. Prema procjenama, sedamdesetih godina u nekim zemljama zapadne hemisfere bilo je dovoljno da samo jedan čovjek iz obitelji radi da bi se ostvarila životna razina srednje klase. A danas postoji potreba raditi od 2,5 do 3 posla da bi prosječna obitelj živjela i da bi se ostvario neki elementarni standard”, rekao je Simović. Kad je u pitanju BiH, Simović kaže da samo oko 2% stanovništva zarađuje kao i trećina stanovnika. “To je ogroman jaz. Kod nas oko 900.000 ljudi živi u siromaštvu. To su dovoljni pokazatelji kakvo je stanje u BiH”, kazao je.
Skuplje nego u EU
Prije nekoliko mjeseci Europska agencija za statistiku - EUROSTAT objavila je podatak po kojem građani BiH pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU-a, čija je prosječna plaća viša i do pet puta od one u BiH. Po njihovim izračunima, cijena električnih uređaja u BiH veća je za skoro šest posto od prosjeka EU-a.
Cijena hrane u BiH ista je ili čak viša nego u nekim zemljama u EU. Obuća i odjeća u BiH skuplje su nego u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji u kojima su plaće znatno više. Ipak, najveći problem je hrana. Dok se putovanja, moderne odjeće, tehnoloških novotarija i možemo odreći, bez hrane ne možemo živjeti. No, veliki broj građana prisiljen je odricati se i hrane. Voće i povrće kupuje se na komad, meso sve rjeđe, i to na grame. Mnoge osnovne namirnice skuplje su nego u zemljama Europske unije. Kad se usporede njihova i naša primanja, jasno je da bh. građani mogu kupiti najmanje. Sve ovo udar je na potrošače koji se više ne mogu nositi s poskupljenjima.
Poskupljenja od po nekoliko feninga svakodnevna su. Tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog kućanstva s 800 KM, koliko je za potrošačku košaricu izdvajano prije četiri godine, dosegla iznos od 2024 KM. Građani su ogorčeni, kupovna moć iz mjeseca u mjesec sve je lošija.
U potrošačkoj košarici hrana čini 38,8% - 785,30 KM, stanovanje i komunalne usluge 15,4% - 311,16 KM, higijena i održavanje zdravlja 5,8% - 116,70, obrazovanje i kultura 12,5% - 253,32, odjeća i obuća 14,8% - 300 KM, prijevoz 6,8% - 138 KM te održavanje kućanstva 5,9% - 120 KM. U kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 81 artikl. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi devet stavki, a za stanovanje i komunalne usluge šest stavki.•