Monica Gandhi, infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, na svom je profilu na Twitteru objavila vrlo zanimljivu tablicu.
Tablica prikazuje pregled rezultata kliničkih ispitivanja šest najpoznatijih cjepiva protiv covida-19. To su redom cjepiva Moderne, Pfizera, AstraZenece, Johnsona&Johnsona, NovaVaxa i rusko cjepivo Sputnjik V, prenosi N1.
U tablici se navodi mehanizam djelovanja pojedinog cjepiva, u koliko se doza prima, broj ljudi na kojima je ispitano tijekom kliničkih ispitivanja, učinkovitost zaštite od hospitalizacije i smrti, učinkovitost zaštite od težeg oblika bolesti (ne mora zahtijevati hospitalizaciju) te učinkovitost protiv blažeg oblika bolesti.
Najvažnija je u tablici kolona broj 6 (označena žutim), naglašava dr. Gandhi. Naime, prema kliničkim ispitivanjima, svih šest cjepiva pruža stopostotnu zaštitu od hospitalizacije, odnosno smrti.
Podsjetimo, Hrvatska je najviše cjepiva, 2.7 milijuna doza, naručila od AstraZenece. Dio europskih zemalja odlučio je ne cijepiti građane starije od 65 godina AstraZenecinim cjepivom.
Francuska, Njemačka, Belgija, Danska, Švedska i neke druge zemlje su odredile dobna ograničenja za to cjepivo, koje su razvile englesko-švedska tvrtka AstraZeneca i sveučilište Oxford, zbog nedostatnih podataka procjene rizika među starijim stanovništvom.
Oglasio se i Lauc
Tablicu učinkovitosti cjepiva koju je objavila dr. Gandhi na Facebooku je komentirao i Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade.
“U ovoj tablici su pregledno prikazani rezultati kliničkih studija različitih cjepiva. Ukratko, sva cjepiva vrlo učinkovito štite protiv teškog oblika bolesti, što je najvažnije za pojedinca koji se cijepi.
Ništa nije 100% sigurno, pa tako niti cjepivo. Igla možda nije savršeno sterilna, ili vam sestra neće dobro dezinficirati mjesto uboda pa možete dobiti i nekakvu gadnu infekciju. No to je rizik sumjerljiv riziku kada se nabodete na nekakav trn u vrtu, ili vas upikne osa ili ugrize mrav. Možda dobijete neugodnu reakciju imunog sustava na cjepivo, no to se s podjednakim rizikom može dogoditi pri infekciji bilo kojim virusom, bakterijom, pa čak i ako nešto pojedete ili udahnete.
Život je rizik i nikada nećete biti 100% sigurni. No svakako je bilo koje cjepivo manji rizik od infekcije živim virusom koji će se u vama umnožiti oko milijardu puta i pri tome će nastati sve moguće mutacije u genomu virusa koje možete zamisliti. Neki od tih virusa će se možda ugraditi u vašu DNA. Polovina našeg genoma su ‘ožiljci’ nastali tijekom milijuna godina rata s virusima.
Ako dobijete priliku, cijepite se onim cjepivom koje vam prvo ponude. To je najbolje što možete učiniti za sebe. Ako se bojite, ne morate se cijepiti, no onda riskirate da se zarazite živim SARS-CoV-2. I u tom slučaju ćete najvjerojatnije preživjeti, no rizik je ipak puno veći. Za starije od 75 godina taj rizik uopće nije zanemariv. Ako ste mlađi, no debeli ste, rizik teškog oblika bolesti je isto dosta velik”, napisao je Lauc.