Objekti u ruševnom stanju, pojedini čekaju privatizaciju jer se nalaze na atraktivnim lokacijama

Za ne­ka­daš­nje re­ziden­ci­jal­ne obje­kte ko­ji su bi­li vla­sniš­tvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a da­nas bi trebali biti imovina drža­ve BiH, zna se sa­mo po ču­ve­nju ili vi­đe­nju. Istodobno, Pred­sje­dniš­tvo BiH za drža­vne pri­j­me i bo­ra­vak inozemnih izaslanstava ko­ris­ti samo vilu “Ko­nak” u Sa­ra­je­vu i ne­ma dru­gih službenih re­zi­den­ci­jal­nih obje­ka­ta u vla­sniš­tvu ili pod za­ku­pom. Međutim, kako trenutačno stvari stoje, pitanje rezidencija u BiH ne­će ni bi­ti ri­je­še­no sve dok ne do­đe vri­je­me za nji­ho­vu pri­va­ti­za­ci­ju. Re­zi­den­ci­jal­ni obje­kti da­nas dije­le su­dbi­nu os­ta­le drža­vne imo­vi­ne. Drugim riječima, tu je sta­tus kvo, a imovina je u ru­še­vnom sta­nju jer država nema za­ko­n, ali i zbog to­ga što po­je­din­ci če­ka­ju pri­va­ti­za­ci­ju jer se ra­di o obje­kti­ma na atra­kti­vnim lo­ka­ci­ja­ma.

Nema zakona

Prema dostupnim informacijama, za ku­po­vi­nu re­zi­den­ci­jal­nih obje­ka­ta u BiH mno­go je za­in­te­re­sira­nih, a me­đu nji­ma čak i ne­ki dužnosnici iz OHR-a. No, do sada nit­ko ni­kad ni­je tra­žio do­ku­men­ta­ci­ju ko­jom bi se ut­vrdi­lo vla­sniš­tvo drža­ve nad re­zi­den­ci­jal­nim objektima i njiho­va uknji­žba. Podsjećanja radi, u prosincu 2009. godine OHR je objavio popis od tisuću jedinica za koje se smatra da su državna imovina. Popis objekata je izvršen pod pokroviteljstvom OHR-a. Od tisuću jedinica, 979 se nalazi u BiH, a 21 u sedam država izvan BiH. Gledajući po strukturi, na ovom popisu je 30 posto objekata koji su naslijeđeni od bivšeg SSNO, odnosno jugoslavenskog ministarstva obrane, 20 posto Saveza komunista SR BiH, Saveza sindikata i Socijalističkog saveza radnog naroda, 12 posto bivšeg Sekretarijata, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova SR BiH. Od ukupnog broja popisanih jedinica, u FBiH se nalaze 552, u RS-u 404, a u Brčko Distriktu 23. Je­dna od atra­kti­vnih lo­ka­ci­ja s ra­zru­še­nim re­zi­den­ci­jal­nim obje­kti­ma u Sa­ra­je­vu je Sto­je­če­vac na Ili­dži.

Opasnost od mina

Nekada se u Stojčevac moglo ući samo uz propusnicu bivšeg SUP-a ili uz vojnu iskaznicu. Nakon Brozove smrti stvari su se počele liberalizirati pa je vremenom Stojčevac postao dostupan većini građana i pretvoren je u atraktivno izletište. U proteklom ratu sve je devastirano, a danas samo ruševine podsjećaju na nekada slavno izletište Sarajlija. U općini Ilidža pak tvrde da su obje­kti na Stoj­čev­cu vla­sniš­tvo Vi­je­ća mi­nis­ta­ra i zato su sva­ki put odbi­je­ni općinski zah­tje­vi za obno­vu obje­ka­ta. Ilidži je dopušteno samo ure­đe­nje ze­le­nih po­vrši­na na toj lo­ka­ci­ji. Godinama nakon rata na tom području osim čišćenja nije mnogo urađeno. Rezidencijalni kompleks Josipa Broza Tita s podzemnim tunelima, koji je prava atrakcija, danas je zatvoren, odnosno ne preporučuje se ulazak u njega zbog opasnosti od postojanja eksplozivnih minskih sredstava, skrivenih životinja ili obrušavanja dijelova objekta. Javna ustanova “Zaštićena prirodna područja SŽ” već godinama pokušava surađivati s Turističkom zajednicom i Civilnom zaštitom SŽ kako bi se taj prostor uredio i pretvorio u jedno od glavnih turističkih područja, ali pomaka još uvijek nema.

Atraktivne lokacije

Nagrizena zubom vremena i oštećena u ratnim sukobima je i vojarna “Jajce” iznad Sarajeva. Nalazi se na atraktivnom mjestu koje pruža impozantan pogled na cijeli grad. Mnogi tvrde da je nekada bila i najljepša građevina u pristojnoj konkurenciji stoljetnih zgrada u glavnom gradu. Sagradile su je austrougarske vlasti početkom prošlog stoljeća i u njoj su se smjenjivale vojske, a najduže se zadržala JNA. No, od proteklog rata vojarna propada. Desno krilo je potpuno urušeno, lijevo se još nekako drži. Ulazak u vojarnu strogo je zabranjen bez pratnje službene osobe iz Oružanih snaga BiH (OS BiH), prije svega iz sigurnosnih razloga. Do sada je bilo nekoliko pokušaja da se ovaj objekt pretvori u atraktivan hotel, ali su investitori odustajali zbog nepostojanja zakonskih regulativa. Jedino rezidencijalno zdanje koje je u kako takvoj funkciji je glasovita rezidencijalna palača Konak na Bistriku. Izuzetan status, uz djelomičnu promjenu namjene, Konak je zadržao i nakon odlaska osmanske administracije, tj. u razdoblju austrougarske vlasti, a i poslije, u posljednjim režimima, tako je sve do modernih vremena sjedište visokih političkih dužnosnika, mjesto održavanja važnih skupova ili rezidencija u kojoj odsjedaju političari - gosti grada. U objekt se ulazi kroz atraktivno uređen vrt, a do ulaznih vrata vode stube ukrašene s dva kamena lava. Enterijer karakterizira funkcionalan raspored prostorija, opremljenih vrhunski izrađenim namještajem i ukrašenih umjetninama izuzetne umjetničke vrijednosti.