Baviti se proizvodnjom hrane u današnje vrijeme, prema riječima poljoprivrednika, izuzetno je nezahvalan posao. A poskupljenja kojima se, kažu, ne nazire kraj dovele su do toga da sve više plodnog zemljišta ostaje neobrađeno, a njihovi vlasnici u borbi za egzistencijom napuštaju BiH i odlaze u zemlje koje nose "svjetliju" budućnost, piše Večernji list BiH.
Manji prinos
No, proizvođači koji su odlučili i ovoj godini dati priliku kažu da će biti prinuđeni u proljetnoj sjetvi smanjiti brazde zbog previsoke cijene mineralnog gnojiva te da neće moći uraditi ni prihranu pšenice što će se u konačnici odraziti na prinos ove poljoprivredne kulture.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS-a, za Nezavisne ističe kako su ratari svjesni činjenice što se događa na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka kada će cijene gnojiva biti niže te da je pred njima teška godina.
- Ako ne dobijemo subvencije kada je riječ o nabavi mineralnog gnojiva od nadležnih, može se očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površine pod pšenicom - kazao je Marinković za Nezavisne i istaknuo da će šteta u poljoprivrednoj proizvodnji biti nemjerljiva. Prema njegovim riječima, cijene gnojiva u posljednjih pola godine rasle su za oko 300 posto. - Sada se kan kreće od 160 KM za 100 kilograma, dok urea stoji i do 230 KM za 100 kg - ističe Marinković te dodaje da očekuju da će nadležni reagirati kada je riječ o nabavi mineralnog gnojiva po prihvatljivim cijenama za seljaka. Navodi kako će poljoprivrednici sigurno tražiti kako proći što jeftinije i jasno je da će svatko od njih u svom kućanstvu imati strategiju.
- Sve navedeno je loš signal za daljnji opstanak sela i bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom - zaključio je Marinković. Predsjednik regionalne udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajić za isti medij je istaknuo da situacija za poljoprivrednike nikada nije bila lošija.
- S obzirom na to da smo u jesenjoj sjetvi koristili jako malo gnojiva upravo zbog visoke cijene, sada kada je na red došla prihrana, nismo u mogućnosti kupovati gnojivo po tako visokoj cijeni, tako da nas očekuju jako loši prinosi - kazao je. Ističe kako će ratari s ovog područja sigurno u proljetnoj sjetvi smanjiti površine pod zasijanim žitaricama jer nemaju nikakvu ekonomsku računicu.
Moguća i nestašica
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača BiH, nedavno je za Večernji list iznio upozorenje kako će ovoga proljeća doći do izražaja posljedice niza loših situacija koje su pogađale poljoprivredne proizvođače, a što bi moglo dovesti do povećanja ne smo cijene već i dostupnosti brašna i kruha. Usorac je takvu procjenu objasnio situacijom u kojoj je ove jeseni sjetva pšenice podbacila. Kako je rekao, malo se zasijalo, a i ono što se zasijalo, urađeno je bez gnojiva. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za Večernji list je rekao da rješenje vidi u zaštiti domaće proizvodnje.
- Država prvo mora zaštititi domaću proizvodnju. S ovako skupom proizvodnjom ne možemo biti konkurentni. Ako država ne zaštiti proizvodnju i proizvođača, nemoguće je da će krenuti nabolje - kazao je istaknuvši kako je potpora u ovom trenutku nedovoljna dok s druge strane rastu cijene repromaterijala i energenata. Država bi morala osigurati, smatra on, i "plavi dizel", uz povećanje iznosa poticaja, ali i kapitalnih investicija te bismo tek tada mogli govoriti o pravom oporavku domaće proizvodnje.•