Cijene nafte pale su na oko 70 dolara. Razlog je obnova ekonomskih zabrinutosti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini. Iza kulisa se spominje da je još jedna velika američka banka pred propašću, a što je neizravno potvrdila i američka ministrica financija Janet Yellen. - Usporavanje gospodarstvene aktivnosti u Kini utječe na to da se manje kupuje nafta te, prema tome, dolazi do viška na tržištu. Istodobno, proskribirana ruska nafta i dalje se pojavljuje, prodaje se po velikom diskontu. Treći razlog je slabljenje dolara u odnosu na euro - naveo je Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Dobro opravdanje
Takva situacija očito je dobro opravdanje što ništa ne pojeftinjuje, osobito kad to sve prelijemo na našu zemlju, u kojoj su cijene hrane veće nego u Njemačkoj, a životni standard višestruko lošiji. I sve to unatoč tome što je cijena dizela najniža u posljednjih godinu i pol dana, a i plin je sve jeftiniji. Međutim, pozadinskih je priča mnogo. Tako voćari ističu da je voće koje se sada kupuje plod prošlogodišnjih troškova pa se pojeftinjenje može očekivati tek iduće godine. - Plodove svih inputa koji se sad događaju - od cijene energenata, radne snage, logistike i svega onoga što determinira tu proizvodnju - mi ćemo osjetiti tek najesen - riječi su Branimira Markote, predsjednika Zajednice voćara. Ono što još vidimo je rast cijene kruha, i to za 50 posto u razdoblju od dvije godine zbog enormnog rasta cijena energenata i pšenice. Već sada se komentira da bi građane najesen mogao dočekati jeftiniji kruh. Direktorica Žitozajednice, koja djeluje i u BiH, Nada Barišić kazala je za Novu TV da više nema divljanja cijena kojem smo bili svjedoci u proteklom razdoblju. - Međutim, do snižavanja cijene finalnog proizvoda došlo bi kada bi svi inputi u prehrambenoj industriji bili u padu, a to za sada nije slučaj - objašnjava. Ono što ne ide na ruku je pojava bolesti na pšenici nakon obilnih kiša, a koje ne dopuštaju ravnomjeran rast i sazrijevanje, a s druge strane, sve je više ukrajinskih jeftinih žitarica. One su već preplavile područje Europske unije, dok za BiH još nema konkretnih podataka. Građani strahuju i od kvalitete ukrajinskih žitarica jer je zemlja zahvaćena ratom. - Ne bi me čudilo da mi već sada u kruhu jedemo te žitarice. Iskreno, strah me je da je sve kontaminirano, ali imam li izbora jer moram kupiti ili brašno ili kruh. Tko ima domaće, lakše mu je - priča nam žena ispred jedne pekarnice u Mostaru. Ni njoj nije jasno zašto cijene ne padaju. - Kruh, koji je nekad stajao marku i pol, danas je dvije i pol marke. Cijene svega su se smirile, a da cijena kruha nije nimalo pala, smatram da to nema smisla - priča.
Pandemije više nema
I istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode najviše u kategoriji pekarskih proizvoda, ali i svježeg voća. Međutim, većinom se traže opravdanja za poskupljenja, a ona se, kada nema domaće proizvodnje, uglavnom svode na globalne probleme, poput rata, krize u bankarstvu, a iz svega je sada isključena pandemija čiji je kraj proglašen. Kako će sve funkcionirati u BiH, zasad se može samo nagađati i nadati se da će troškovi početi padati jer gorivo pojeftinjuje, a dizel je već došao do 2,36 KM, što još nije oko 2 KM, koliko se kretao u normalnijim vremenima, ali pomaci su osjetni. Međutim, opet je riječ o tome da, kada gorivo poskupi, cijene svega ostalog odmah rastu, a kada gorivo pojeftinjuje, mnogo se priča kako bi se priča oduljila i na kraju ne pojeftini ništa. Na takvo ponašanje u BiH smo, nažalost, naviknuli.