Dr. med. Nikolina Penava, specijalistica za ginekologiju i opstetriciju u SKB-u Mostaru govorila je za portal Jabuka.tv o problemima s kojima se susreću mladi parovi i mlade majke te im je uputila brojne korisne savjete.
Mnoge mlade žene koje planiraju zatrudnjeti prvi put imaju brojne upitnike nad glavom.
Najveći strahovi svake žene su hoće li dijete biti zdravo i hoće li biti kakvih promjena, hoće li porod biti težak te koja je mogućnost negativnog ishoda samog poroda. Često se pitaju ako će dijete biti bolesno, ima li lijeka za to i slično. To su najveći strahovi svake majke. I naravno, hoće li biti spontani pobačaj na početku trudnoće, priča dr. Penava na početku razgovora.
Najidealnije bi bilo da žena zatrudni do 25. godine živote, slažu se ginekolozi. A u kojoj dobi počinju rizici kada je u pitanju životna dob majke?
Iza 35. godine života, mada ti rizici postoje stalno. Danas mlade osobe, mlade žene često imaju autoimune bolesti. Došlo je do promjene načina života, mi smo sjedilačko društvo, čest je poremećaj prehrane – bilo da se radi o pretilosti ili bulimiji i anoreksiji koji isto vode poremećaju ciklusa i riziku spontanih pobačaja. Međutim, iza 35. godine života dolaze kronične bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, i ako nisu regulirane, nose značajne rizike za loš ishod trudnoće, objašnjava ginekologinja Penava za portal Jabuka.tv.
U posljednje vrijeme dosta mladih parova kod nas ima problema sa začećem i neplodnošću. Uz današnji užurbani i stresni ritam života, najveći utjecaj ima prehrana te ovisnost o cigaretama i alkoholu.
Svaka zemlja se bori danas s neplodnošću i ovisno o zemlje ovise i ti rizični čimbenici. U zapadnom svijetu žene odgađaju trudnoću, smatraju da će u starijoj dobi umjetnom oplodnjom imati instant trudnoću i da će brzo zanijeti, međutim ne znaju činjenice da i potpomognuta oplodnja nosi veći rizik za spontani pobačaj i lošiji ishod.
Kod nas je to ipak malo drugačije jer žene kod nas, za razliku od žena na Zapadu, ranije stupaju u brak. Ali opet i kod nas je došao trend odgađanja roditeljstva. Ogroman problem u BiH je pasivno i aktivno pušenje jer smo mi možda 10. zemlja u svijetu po aktivnom pušenju.
Također, došlo je i trend debljanja te sama debljina nosi rizik od spontanog pobačaja i neplodnosti, u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života. Veliki problem je isto konzumacija alkohola i energetskih pića koja također utječu na ciklus i loš ishod trudnoće te konzumacija droga kao i spolno prenosive bolesti za koje mi u našoj zemlji nemamo registar, rekla je dr. Penava.
Statistički, svako druga osoba u FBiH puši cigarete, a među njima je svakako i dosta trudnica te žena koje planiraju uskoro imati dijete.
Doktorica Penava ističe da je jako rigorozna po pitanju pušenja trudnica te upozorava da je riječ o velikom problemu koji može donijeti dalekosežne posljedice za dijete.
Barem što priznaju, trećina trudnica koje pregledavam puši cigarete. Ja sam tu jako rigozorna jer u jednoj cigareti ima 2.500 toksina, a u dimu cigarete više od 4.000 toksina. Ako pušite deset cigareta smatra vas se teškim pušačem.
Pušenje u trudnoći povećava rizik od prijevremenog poroda, a on nosi rizik od cerebralne paralize. Zatim, u kasnijoj životnoj dobi češće dolazi do tumora moždanog sustava, dijabetesa, a povećan je i rizik srčanih grešaka.
Također, dokazano je ako su majke pušile u trudnoći, kod takve djece se u starijoj životnoj dobi javlja shizofrenija i takva djeca imaju problema s neplodnošću dok curice ulaze ranije u menopauze s 35 godina. Tako da, nažalost, učinak cigareta je dugotrajan i kod nekih se slučajeva može te kasnije pokazati, upozorava ginekologinja Nikolina Penava u razgovoru za portal Jabuka.tv.
Pitali smo je kada bi žena trebala prestati pušiti ako planira zatrudnjeti.
Iste sekunde! Zato što pušenje kod takvih osoba povećava rizik za smanjenu plodnost do 15 posto i povećava rizik za izvanmateričnu trudnoću. Pušenje nikome nije zdravo, niti jedna cigareta na dan, rezolutna je dr. Penava.
Trend planiranja trudnoće stigao je i u Hercegovinu. Žene su se prije ranije udavale i rađale, a u današnje vrijeme, ponajviše zbog fakulteta, nesigurnosti posla, financija te rješavanja stambenog pitanja, parovi znaju odgađati širenje obitelj.
Svatko ima svoju priču i svoju borbu te je to dosta individualno. Treba čovjek biti umjeren i razuman što se tiče našeg biološkog sata koji nažalost kod žena otkucava, a kod muškaraca koji su starije životne dobi smatra se da tek iza 55. godine života dolaze neki loši ishodi trudnoće. S majkama je to drugačije jer iza 40. godine života broj spontanih pobačaja je 40 do 50 posto i ostalih negativnih ishoda koji idu sa životnom dobi majke.
Zaboravljamo da nas može dočekati neplodnost i mladi parovi su nesvjesni da to ne treba odgađati, da će uvijek biti teških situacija i da u životu nema baš nekih sigurnosti, govori ginekologinja Penava za portal Jabuka.tv.
Ako parovi sumnjaju na neplodnost, doktorica Penava savjetuje kada se trebaju javiti liječniku.
Ako je žena mlađa od 35 godina, potrebno je godinu dana nezaštićenih odnosa da ne dođe do trudnoće da bi mogli govoriti o neplodnosti. Ako je žena starija od 35 godina, onda nakon šest mjeseci se već može planirati javiti liječniku radi pretraga, objašnjavaja dr. Penava.
Mora li se svaka mlada majka javiti liječniku prije planiranja trudnoće, posebno kada je u pitanju prvo dijete, otkriva nam naša sugovornica.
Ako se radi o zdravoj osobi, treba nastaviti zdravi način života. Sad su studije pokazale da ekologija čovjeka nastaje još za vrijeme fetalnog života. Ono čime se majka hrani naseljava djetotovu crijevnu sluznicu odnosno utječe na djetotovu floru koja ga bilježi za cijeli život. I sama majčina prehrana daje predispoziciju hoće li ta osoba imati sklonosti za neke bolesti ili neće, pored genetike. Tako da je bitno stalno voditi zdravi način života jer ukoliko ima spolne odnose, svaka je žena u “riziku” da ostane trudna.
I ne može nikada znati na početku trudnoće je li ona trudna ili nije i nastaviti svoj loš način života odnosno lošu prehranu i konzumaciju alkohola i cigareta. Ako žena ima redovne cikluse, to je najbolji pokazatelj je li njezin hormonski status uredan. Ako ima neuredne cikluse, onda treba napraviti neku prekoncpecijsku obradu. Ako je opterećena anamnezom u njezinoj obitelji, onda se definitivno treba prije planiranja obitelji javiti svom liječniku da napravi individualni plan za paciijenticu, savjetuje dr. Penava.
I za kraj nam je ginekologinja otkrila koliko godina je imala najstarija žena koju je porodila.
Najstarija žena koju sam porodila bila je 1971. godište. Riječ je o ženi iz Posušja koja već ima odraslu djecu te je ove godine prirodno zanijela i rodila zdravog dječaka u 38. tjednu trudnoće, zaključila je u razgovoru za portal Jabuka.tv dr. med. Nikolina Penava, specijalistica za ginekologiju i opstetriciju u SKB-u Mostaru.
Inače, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar od 1. siječnja do 25. listopada 2022. godine rođeno je 1.530 djece.