U sklopu prometne revitalizacije Federacije BiH, osim brojnih aktivnih gradilišta na izgradnji dionica autoceste na koridoru Vc, aktivno se provode i aktivnosti u kontekstu realizacije projekata izgradnje novih brzih cesta, a u ovom trenutku fokus je na nekoliko projekata, piše Večernji list BiH..
Kako piše portal tuzlanski.ba, brze ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine su: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s RH, Bihać – Ključ, Lašva – Travnik – Jajce, Prača – Goražde, Mostar – Široki Brijeg – granica s RH.
Istodobno, ugovori za izvođenje radova potpisani su za brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen) i Lašva – Travnik – Jajce, dionica Lašva – Nević Polje (LOT 5, izlaz iz poslovne zone Vitez – Nević Polje) te posljednja dionica Sarajevske obilaznice od Vlakova do Mostarskog Raskršća – LOT 3B. Ostale dionice u fazi su pripreme za građenje.
Tunel Hranjen ukupne dužine 5,5 kilometara, koji je u izgradnji, sastavni je dio projekta brze ceste Prača – Goražde duge 18,5 kilometara (Hrenovica – Hranjen – Goražde), koja će spojiti Sarajevo i Goražde. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja povijesni projekt za Goražde jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara.
Lašva
Na području Srednjobosanske županije u tijeku je izgradnja jednog dijela dionice brze ceste Lašva – Nević Polje, LOT 5, u dužini od 4,8 kilometara. Ostala četiri LOT-a ove dionice čine Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu) te poslovna zona Vitez (petlja Vitez – od ulaza do izlaza iz poslovne zone). Buduća cesta Lašva – Nević Polje bit će ukupne dužine od 24,3 kilometra. Na LOT-u 5 grade se četiri mosta i jedan vijadukt. Početak sekcije LOT-a 5 nalazi se poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (poslovna zona Vitez).
Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelirani kružni tok. Na mjestu petlje brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistralnu cestu M-16.4 Nević Polje – Bugojno. LOT 5 riješen je kao cesta s karakteristikama brze ceste s dvjema prometnim trakovima (vozni i pretjecajni) za svaki smjer kretanja. Izvođač radova je Hering d. d. Široki Brijeg, a nadzor Divel d. o. o. i Zagrebinspekt d. o. o. Mostar. Buduća brza cesta povezat će središnja područja BiH s autocestom na koridoru Vc u blizini petlje Lučani (Lašva) te će predstavljati važan cestovni pravac za Federaciju BiH u smjeru zapad – istok.
Odlukom Vlade FBiH utvrđeno je da je JP Autoceste FBiH provoditelj i korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju dionice brze ceste Lašva – Nević Polje na prvom, drugom, trećem i petom, a JP Ceste Federacije BiH na četvrtom LOT-u. Izgradnja se financira namjenskim sredstvima iz proračuna Vlade FBiH.
Kada je riječ o Sarajevskoj obilaznici – LOT 3B, poduzete su aktivnosti u cilju nastavka i završetka izgradnje. Trasa brze ceste LOT 3B spoj je petlje Vlakovo s petljom na Mostarskom Raskršću na magistralnu cestu M-17/M-5, ukupne dužine 1,44 kilometra. Izgradnjom LOT-a 3B omogućit će se bolja prometna povezanost autoceste na koridoru Vc s mrežom prometnica nižeg ranga, magistralnim i lokalnim cestama. Konkretnije, omogućit će se izravna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo na autocesti dolaze s kružnog toka na Mostarskom Raskršću, odnosno iz smjera Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića.
Značaj brzih cesta
Iz JP Autoceste Federacije BiH ističu kako je opredjeljenje Vlade FBiH i Autocesta FBiH izgradnja brzih cesta na prostoru cijele Federacije kako bi se omogućio ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih županija te kako bi postali još atraktivniji za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija.
Brze ceste svakako su važan segment gospodarske aktivnosti jer, osim omogućavanja brže i učinkovitije komunikacije, omogućuju i zamah u pogledu ubrzanja prometa roba, a što je osobito bitno iz kuta brojnih gospodarskih subjekata, napose onih izvozno orijentiranih. Podsjećamo, Vlada Federacije prije nekoliko mjeseci, a na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, usvojila je program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta” u iznosu od 147,600.000 KM. U okviru ovog programa planirano je financiranje ukupno 11 projekata na području Federacije BiH. Ovi projekti kandidirani su u programu javnih investicija FBiH, u skladu s uredbom Vlade FBiH o izradi programa javnih investicija u Federaciji BiH. Također, predloženi projekti usklađeni su s prometnom strategijom FBiH 2016. – 2030. godine te zahtjevima JP Autoceste FBiH, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine.
Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (LOT 5 Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10,000.000 KM. Također je 10,000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektiranje i eksproprijaciju te građevinske radove i nadzor. Sredstva od 9,000.000 KM predviđena su za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara te 10,000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektiranje i eksproprijaciju.
Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42, 000.000 KM te 2,000.000 KM za dionicu prolazak kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namijenjena za projektiranje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također su za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe, u dužini od 10,8 kilometara, planirana 3,000.000 KM, i to za projektiranje.
Sredstva u iznosu od 46,600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, LOT 1 i LOT 2 (tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za financiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru jedinstvenog računa riznice, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu s potrebama.•