Iako su ih građani uredno platili, mjerodavne institucije vlasti u BiH ni nakon 10 godina nisu osigurale potpunu funkcionalnost osobne iskaznice a da za to nitko do sada nije snosio bilo kakvu odgovornost. Od četiri funkcije koje bi trebala pružiti osobna iskaznica, prema nalazima revizije građanima, ni nakon gotovo 10 godina od njihova uvođenja još uvijek nije osigurano korištenje funkcija digitalnog predstavljanja i potpisivanja pomoću osobne iskaznice. Funkcija digitalnog predstavljanja s osobne iskaznice na raspolaganju je građanima od 2013., ali njezina primjena je uvjetovana postojanjem e-servisa koji predviđaju mogućnost digitalnog predstavljanja s osobne iskaznice. Takav elektronički servis trebale su odavno razviti institucije. Reviziji, kako ističu u svom izvješću, još nisu predočeni dokazi o postojanju bilo kakvog e-servisa koji bi građani mogli koristiti s elektroničkim osobnim iskaznicama. Jedan primjer e-servisa bio je razvijen po nalazima revizija kroz projekt reforme javne uprave, a koji se odnosio na sve upravne razine u BiH. Prema navodima Instituta za meteorologiju BiH u kojem je e-servis treba biti proveden, on nije nikada pušten u optjecaj iz pravnih i formalnih razloga. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,1 milijun KM, a utvrđeno je da postoje određeni primjeri razvijenih e-servisa u institucijama BiH za građane, ali za koje nije potrebna uporaba elektroničke osobne iskaznice. Za razliku od Bosne i Hercegovine, navode revizori, zemlje u okruženju razvile su e-servise koje građani uredno koriste za svoje potrebe i to preko elektroničke karte. Primjeri za to su: zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, zahtjev za izdavanje uvjerenja o nekažnjavanju, izvodi iz matičnih knjiga rođenih. Od početka izdavanja elektroničke osobne iskaznice 2013. do danas još uvijek nisu osigurani uvjeti za izdavanje digitalnog potpisa na osobnoj iskaznici. Bez obzira na to što je Vijeće ministara BiH prije četiri godine uspostavilo Ured za nadzor i akreditaciju te imenovalo stručnog savjetnika za nadzor i akreditaciju kojim su se stekli uvjeti za primjenu Zakona o elektroničkom potpisu, taj potpis još nije stavljen u funkciju. Ukidanje pečata i uvođenje elektroničkog potpisa pojednostavljenim rječnikom znači manje čekanja na šalterima, manje administracije, birokracije, eliminiranje nepotrebnih birokratskih procedura i u konačnici brže dobivanje traženih dokumenata. Zapravo se radi o univerzalnom elektroničkom dokumentu koji računalnim sustavom stvara elektroničko poslovno okruženje za promet elektroničkih dokumenata u državnoj upravi, pravosuđu, gospodarstvu i drugim oblastima te se tako stvaraju uvjeti za razvoj konkurentne ekonomije, učinkovitije i racionalnije državne uprave te uspostavljanjem e-servisa ostvaruje se bolja međusobna komunikacija između poslovnih subjekata, državne uprave i građana, što smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodatnu vrijednost, smanjuje sivu ekonomiju i minimalizira korupciju.