U Gradu Zenici kao upravnom, gospodarskom i političkom središtu središnje Bosne danas je u strukturi rukovodećih pozicija u javnim poduzećima, kao i javnim ustanovama, primjetan veliki nacionalni debalans na štetu Hrvata, kojih je na popisu iz 1991. godine u ovom gradu živjelo 22.510.
Danak rata, koji se očituje u činjenici da u Zenici, po popisu iz 2013. godine, živi nešto više od osam tisuća Hrvata, vidljiv je i u problematici rukovođenja institucijama.
Naime, od ukupno deset javnih poduzeća koja djeluju na prostoru Zenice, ni u jednom na čelu nije Hrvat. Situacija nije mnogo bolja kada je riječ o javnim ustanovama Grada Zenice; od njih ukupno devet, samo dvije javne ustanove vode nebošnjaci...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...