Bijela kuga u BiH poprima sve veće razmjere. Uzroci su loša socio-ekonomska situacija u zemlji zbog čega se stanovništvo masovno iseljava. Broj rođenih i umrlih tijekom prošle godine i više je nego poražavajući (22.633 više je umrlih nego rođenih). Sve to dovelo je do situacije da je bh. stanovništvo sve starije, ali i sve bolesnije.
Preventivno djelovati
Kada je pak riječ o smrtnosti, prema posljednjim podacima, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok. Više od 50 posto osoba u BiH umre od njih dok u svijetu taj postotak iznosi oko 29 posto. Potvrdio je to za Faktor prof. dr. Elmir Jahić, jedan od najboljih bh. kardiologa, i dodao kako se u BiH stvari radikalno moraju mijenjati kako bi se smanjila smrtnost. - Riječ je o grupi oboljenja (kardiovaskularne i bolesti srca i krvnih sudova), i to su najčešća dva oboljenja - infarkt srca i moždani udar. Upravo ta dva oboljenja čine ukupno 90 posto svih smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti - kazao je dr. Jahić. Istaknuo je kako je zabrinjavajuća činjenica da BiH nema nikakav, a posebice učinkovit, preventivni program u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. - Ova vrsta oboljenja se u značajnoj mjeri može prevenirati i to je važno znati. To nam pokazuju razvijena društva. Ovo oboljenje se može spriječiti zdravim načinom života, što podrazumijeva pravilnu prehranu, dovoljno tjelesne aktivnosti, reguliranje krvnog tlaka te šećerne bolesti i povišenih masnoća, kao i prestanak pušenja, redukcija pretilosti. I zemlje regije su u brojnim segmentima otišle ispred BiH i krajnje je vrijeme da se u ovom segmentu napravi radikalan rez, u suprotnom će bh. građani sve više obolijevati i umirati od kardiovaskularnih bolesti - kazao je Jahić za Faktor. Drugi uzrok smrtnosti nakon kardiovaskularnih bolesti u svijetu su maligna oboljenja. Prema podacima, žene u BiH najčešće obolijevaju od karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva, a muškarci od raka pluća, prostate i debelog crijeva. Stručnjaci ističu kako su za karcinom pluća krivi pušenje i aerozagađenje, a za rak debelog crijeva sve ono što ulazi u probavni trakt, a nije ispitano, što izaziva povećanu mogućnost nastanka bolesti. Čimbenici rizika koje bi trebalo izbjegavati su pušenje i nezdrava prehrana. Kod karcinoma dojke, ističe se, nema prevencije. Tu je najvažnije rano otkrivanje bolesti.
Jedna od bolesti koja je, također, poprimila pandemijske razmjere je dijabetes. - Gubitak bubrežne funkcije najčešće nastaje zbog šećerne bolesti. Trećina bolesnika koji moraju ići na dijalizu kako bi preživjeli izgubila je bubrege zbog šećerne bolesti. Bubrege i druge organe uništava i ona šećerna bolest koja prividno ne izaziva velike poteškoće, kod koje šećer u krvi ne mora biti jako povišen i koja se ne liječi inzulinom, pa čak i ona koja nije liječena tabletama. Zna se dogoditi da se šećerna bolest otkrije istodobno kad i bubrežno zatajenje, a da bolesnik za nju prethodno nije ni znao - kazala je u nedavnom intervjuu za Večernji list prof. dr. sc. Monika Tomić, spec. interne medicine, subspecijalistica nefrologinja, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu SKB-a Mostar. Prema podacima Internacionalne federacije za dijabetes (IDF), u BiH je u 2021. godini 305.900 građana imalo dijabetes, a predviđanja su da će ta brojka 2030. dostići 322.000 oboljelih. Inače, veliki broj osoba koje imaju dijabetes žive u zemljama s niskim primanjima, što znači da se ne mogu ni odgovarajuće liječiti. To automatski povećava komplikacije dijabetesa, što često dovodi do smrtnosti.
Povećana smrtnost
Osim navedenoga, povećanu smrtnost u BiH izazvala je i pandemija COVID-19. Naime, kako su pokazali posljednji podaci iz Zdravstveno-statističkog godišnjaka FBiH za 2020., u SBŽ-u, BPŽ-u i HBŽ-u korona je vodeći uzrok smrti, u drugim županijama srčani i moždani udari te visoki tlak. •