Pomoćnica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Draženka Malićbegović istaknula je da je BiH u brojnim anketama i istraživanjima ocijenjena kao zemlja koja ima jednu od najviših stopa učestalosti pušenja u svijetu.
To je izjavila uoči seminara "Zaštita od izloženosti duhanskom dimu u BiH: perpsektive i izazovi", koji je povodom 31. siječnja - Nacionalnog dana bez cigareta, EU Info centar, u suradnji s udruženjem "Progresivni razvoj organizacija i individua" (PROI), organizirao danas u Sarajevu.
Također je naglasila da borba za zaštitu zdravlja stanovništva od izlaganja duhanskom dimu podrazumijeva angažiranje aktera iz različitih sektora i provođenje različitih mjera radi smanjenja i ograničenja proizvodnje i upotrebe duhanskih proizvoda.
Podsjetila je da je BiH, kao država članica Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske zdravstvene mreže, u obvezi primjenjivati međunarodne, pravne i ostale dokumente koji reguliraju problematike duhana i preporuke propisane ovim dokumentima.
Najznačajniji takav dokument, napomenula je, jeste Okvirna konvencija o kontroli duhana koju je BiH ratificirala 2009. godine, a MCPBiH se u skladu sa svojom koordinirajućom ulogom u sektoru zdravstva priprema dvogodišnje izvješće o implementaciji ove konvencije.
Također, dodala je da se, kao buduća članica EU, BiH priprema za usklađivanje propisa o kontroli duhana s EU legislativom.
Kako je kazala na današnjoj pres-konferenciji, kontrola duhana u BiH regulirana je zakonima Federacije BiH i Republike Srpske.
- Nažalost, na državnoj razini ne postoji okvirna politika niti strategija o kontroli duhana koja bi omogućila BiH da aplicira za sredstva EU i osigura potrebna sredstva za implementaciju Konvencije - rekla je Malićbegović.
Šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark je naglasio da pušenje cigareta predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi.
- Iako ne preispitujemo nečije pravo da puši cigarete, jer će pušači sigurno reći da imaju pravo pušiti i to možda jeste istina, ali nemaju pravo druge izlagati duhanskom dimu - rekao je Wigemark.
Ukazao je na činjenicu da je u BiH oko 50 posto odrasle populacije izloženo pasivnom pušenju, ali da većina stanovništva podržava uvođenje restrikcija pušenja.
Rakao je kako postoje načini da se ovo pitanje riješi i da se pušačima omogući odvojeni prostor u kojem mogu konzumirati cigarete, tako da nepušači mogu neometano izlaziti na javna mjesta, a da nisu izloženi duhanskom dimu.
Wigemark je upozorio na činjenicu da godišnje u EU otprilike 700.000 ljudi umre zbog posljedica pušenja.
- Da smo imali rat u EU i da je 700.000 ljudi umrlo, mi bismo se borili, tako da je ovo na neki način "tihi rat" protiv pušenja - rekao je.
Zaključio je da je ovo pitanje važno za sve nas te da, naravno, nećemo svi imati ista mišljenja o tome, ali da "jednostavno nije prihvatljivo da je netko izložen duhanskom dimu gdje god da krene u BiH".
Međunarodna ekspertica za javno zdravstvo i programska direktorica Udruženja PROI Uliana Bakh navela je da, po nekim procjenama, od posljedica pušenja u BiH godišnje umre više od 8.000 ljudi, što znači da za pet godina umre više od 40.000 ljudi.
- Taj broj je veći od broja stanovnika gradova kao što su Visoko ili Bugojno. Ovaj broj je zaista strašan, uzimajući u obzir demografsku situaciju u BiH - smatra Bakh.
Osim toga, istaknula je da duhanski proizvodi uništavaju zdravlje i ubijaju ljude koji su nepušači te da BiH trpi, ne samo zdravstvene već i ekonomske posljedice prouzročene pušenjem cigareta.
Kako je rekla, prošle godine je provedeno istraživanje koje je pokazalo da su izravni troškovi za liječenje maligne neoplazme i kardiovaskularnih oboljenja, a koji se mogu pripisati pušenju, iznosili 12 milijuna KM.